Svjetska zdravstvena organizacija objavila je zdravstvene pokazatelje za 193 zemlje svijeta koristeći se bazama podataka pojedinih zemalja i svojih regionalnih ureda.
U krugu razvijenih
Uključeni podaci relevantni su za globalno javno zdravlje te sveobuhvatno prikazuju stanje nacionalnih zdravstvenih sustava u nekoliko područja i međusobno su usporedivi. Izdvojili smo neke najvažnije pokazatelje za Hrvatsku i usporedili ih s nekim drugim zemljama. Po stanovniku za zdravstvenu zaštitu Hrvatska izdvaja 1000 dolara što je, u odnosu na Švedsku gotovo 4500 dolara po stanovniku ili Švicarsku sa 6100 dolara, prilično malo. No, Hrvatska za ovim zemljama ne zaostaje četiri ili pet puta u kvaliteti zdravstvenih usluga. Točnije, po mnogim zdravstvenim pokazateljima spadamo u krug razvijenih zemalja. No, još smo među zemljama u kojima država u najvećem postotku financira zdravstveni sustav. Procijenjeni omjer smrtnosti rodilja pri porođaju, prema podacima kojima raspolaže SZO, za Europu iznosi u prosjeku 27 na 100 tisuća rodilja, naspram 900 u Africi. U Hrvatskoj je ta brojka, procjenjuje SZO, sedam, kao u Finskoj i Norveškoj, no kako godišnje i nemamo sto tisuća, nego upola manje porođaja, i apsolutna je brojka razmjerno manja. Računica SZO-a govori da bi ta smrtnost u Sloveniji bila šest, u BiH tri, u V. Britaniji osam, Estoniji 25, a u Tadžikistanu čak 170. Američki je prosjek 99. Od tisuću djevojaka u dobi od 15 do 19 godina u Turskoj ih zatrudni 51, u Sloveniji pet, procjenjuje SZO. Europski je prosjek 23, a u Hrvatskoj je to 13, kao i u Albaniji i Poljskoj.
Premalo liječnika
Usporedbe radi, u BiH je 16 maloljetničkih trudnoća, u Srbiji 24, dok je sa 26 maloljetničkih trudnoća na tisuću djevojaka Velika Britanija uz bok euroazijskim zemljama bivšeg SSSR-a, koje su u pravilu na začelju promatrane europske kolone i kada je riječ o maloljetničkim trudnoćama, ali i nekim drugim kategorijama zdravlja. Afganistan ima samo dva liječnika na 10.000 stanovnika. Na suprotnoj je strani Belgija sa 42 liječnika, Francuska sa 37 ili Danska sa 32 liječnika na 10.000 stanovnika. Među europskim zemljama Hrvatska je sa svojih 26 liječnika na začelju. a Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, stopa smrtnosti djece od 1990. godine pada u svim zemljama, ali brojke su i dalje zastrašujuće. U 2008. godini umrlo je 8,8 milijuna djece mlađe od pet godina, 30 posto manje nego 1990. kada ih je umrlo 12,4 milijuna. Logično, bogatije zemlje imaju znatno nižu razinu smrtnosti djece od siromašnijih. Prosječna smrtnost djece u 2008. bila je 109 umrlih na 1000 živorođenih, što je puno u usporedbi s petero umrle djece na 1000 živorođenih u zemljama s visokim dohotkom. U zemljama s niskim dohotkom smrtnost u 2008. bila je između 14 i 257 na 1000 živorođene djece, što je razlika od čak 18 puta. Od proljeva i upale pluća, međutim, i dalje umire gotovo tri milijuna male djece.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
