Europske obale ovog ljeta suočavaju se s prizorima koji su nekada bili karakterističniji za znatno toplija mora. Dok temperature mora dosežu iznimno visoke vrijednosti, na plažama se pojavljuju sve veće količine meduza, ali i portugalskih galija, neobičnih, otrovnih organizama čiji pipci mogu dosegnuti čak 30 metara. Njihovi prozirni plavi, ljubičasti ili ružičasti mjehuri podsjećaju na jedra starih portugalskih ratnih brodova, po čemu su i dobile ime. Ispod površine mora, međutim, kriju se dugački pipci sa žarnim stanicama koji mogu izazvati iznimno bolan ubod. Vlasti uz Biskajski zaljev posljednjih su tjedana upozoravale na sve češće pojavljivanje portugalskih galija na plažama koje su tijekom toplinskih valova prepune turista i lokalnog stanovništva.
Razmjeri ovogodišnje pojave možda najbolje dolaze do izražaja u Francuskoj, gdje problem nije ostao ograničen samo na kupače. Jedan EDF-ov nuklearni reaktor na sjeveru zemlje ostao je izvan pogona nakon što je „masovni dolazak“ meduza začepio crpke sustava za hlađenje. Sličan incident dogodio se i prošle godine. Kako piše Financial Times, ovogodišnje pojavljivanje velikog broja meduza i njima srodnih organizama podudara se s povijesnim morskim toplinskim valom u Europi, zbog čega znanstvenici sve intenzivnije istražuju koliko zagrijavanje oceana pogoduje njihovu širenju.
Znanstvenici okupljeni oko projekta World Weather Attribution zaključili su da bi tako visoke temperature europskih mora bile praktički nemoguće bez globalnog zagrijavanja. Njihovi modeli pokazuju da su klimatske promjene uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva tijekom prošlog mjeseca povisile temperaturu Sredozemnog mora za oko dva stupnja Celzija. Na području Biskajskog zaljeva i Pirenejskog poluotoka učinak je procijenjen na 1,4 stupnja, dok je na području Irskog mora i La Manchea iznosio oko 1,3 stupnja. Morski ekolog John Bruno sa Sveučilišta Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, koji je sudjelovao u istraživanju, upozorio je da ekstremne temperature mora mogu dovesti do masovnog ugibanja riba, ptica i morskih sisavaca.
Tijekom pojedinih morskih toplinskih valova njihove populacije mogu naglo porasti upravo u trenutku kada druge vrste počinju nestajati. Takvi organizmi bolje podnose i smanjene količine kisika i hranjivih tvari povezane sa zagrijavanjem mora, a pogoduje im i prekomjerni izlov njihovih prirodnih predatora. Zabrinutost zbog njihova širenja nije nova. U prošlogodišnjem znanstvenom radu o sve većoj dominaciji meduza upozoreno je da njihov rast dok druge morske vrste istodobno nestaju postaje sve veći problem za znanstvenike.
Albert Calbet iz Instituta za znanosti o moru u Barceloni naveo je primjer meduze poznate kao ljubičasta meduza ili mauve stinger. Nekada su se njezina masovna pojavljivanja u Sredozemlju bilježila otprilike jednom u 12 godina, dok se danas pojavljuju gotovo svake godine. Ipak, znanstvenici upozoravaju da veza između zagrijavanja mora i meduza nije potpuno jednostavna. Još uvijek nema dovoljno preciznih podataka o veličini njihovih populacija na otvorenom moru, pa se istraživači često oslanjaju na dojave građana i opažanja spasilaca na plažama.
Neke vrste bolje uspijevaju upravo u hladnijim vodama, a događa se i da se povećan broj meduza uz obalu pojavi mjesecima nakon završetka toplinskog vala. Sredozemlje je, međutim, među europskim područjima koja klimatske promjene posebno snažno pogađaju. Prema World Weather Attributionu, zagrijava se približno dvostruko brže od svjetskog prosjeka.
Oko Marseillea ove je godine, zanimljivo, zabilježeno relativno malo meduza. Profesorica Delphine Thibault sa Sveučilišta Aix-Marseille smatra da bi razlog mogle biti promjene sjeverozapadnog vjetra mistrala. To ipak ne znači da ih nema u velikom broju nešto dalje od obale. Thibault objašnjava da između klimatskih promjena i pojavljivanja meduza nema mnogo jednostavnih i izravnih veza, ali postoji čitav niz neizravnih, prije svega kroz promjene temperature mora i morskih struja.
Znanstvenici u francuskom Arcachonu zato istražuju mogu li promjene vjetra, strujanja i temperature oceana povezane s klimatskim promjenama objasniti povećanje populacija koje posljednjih godina primjećuju. Elvire Antajan iz francuskog oceanografskog instituta Ifremer kaže da su se portugalske galije uz francusku atlantsku obalu nekada pojavljivale otprilike svakih sedam ili osam godina. Sada ih se bilježi gotovo svake godine. - Viđamo ih sve više i više. Pomalo smo zbunjeni - kazala je. Tijekom posljednje dvije godine pojavljuju se i velike količine manjih primjeraka za koje se pretpostavlja da su mlade portugalske galije. Jedna od mogućnosti koju znanstvenici razmatraju jest da im toplije vode sjevernog Atlantika i Biskajskog zaljeva omogućuju lakše razmnožavanje na tim područjima.
Opasnost za kupače pritom nije samo teoretska. Vlasti u Arcachonu ovog su mjeseca privremeno zabranile kupanje na glavnoj gradskoj plaži upravo zbog portugalskih galija. Na francuskoj baskijskoj obali u samo dva tjedna zabilježeno je više od 1000 njihovih uboda. Upozorenja su izdana i u španjolskom San Sebastiánu te francuskoj regiji Pyrénées-Atlantiques, a na pojedinim plažama podignute su posebne bijele zastave s ljubičastim simbolima kojima se kupače upozorava na opasnost. Ubod portugalske galije najčešće nije smrtonosan, ali prema riječima Antajan, oko deset posto ubodenih osoba treba bolničko liječenje.
Među slučajevima zabilježenima ovog ljeta bila je i mlada žena kojoj su nakon kontakta ostali ožiljci na licu, dok su jednog iskusnog spasioca kolege morale izvlačiti iz mora nakon što je tijekom jutarnjeg plivanja naišao na portugalsku galiju. Iako izgledom podsjeća na meduzu, portugalska galija zapravo nije jedan organizam. Sastoji se od kolonije međusobno povezanih specijaliziranih jedinki koje zajedno plutaju, hvataju plijen i razmnožavaju se. Mogu putovati u skupinama koje broje i više od tisuću primjeraka. Posljednjih godina zabilježene su i daleko na sjeveru Ujedinjenog Kraljevstva, sve do Cumbrije.
Ni Jadran posljednjih ljeta nije bez neobičnih prizora. Kupači sve češće prijavljuju velike nakupine različitih želatinoznih morskih organizama, iako pritom nije uvijek riječ o meduzama. Prošlog ljeta pozornost su tako privukle velike količine prozirnih organizama u moru koje su mnogi kupači na prvi pogled zamijenili za meduze. Dr. sc. Olja Vidjak iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu tada je objasnila o čemu je zapravo riječ. - Ovdje se ne radi o meduzama, nego o planktonskim plaštenjacima (Tunicata) iz reda Salpida (salpe). Zajedno s bačvicama (Doliolida) i pirosomama (Pyrosomatida), salpe spadaju u razred dvootvorki (Thaliacea), nisu opasne i nemaju nikakve žarne stanice - kazala je Vidjak. Novi prizori zabilježeni su i ovih dana u Istri. Na društvenim mrežama osvanule su fotografije mora kod Rovinja prepunog meduza koje se nalaze tik ispod površine. Korisnici koji su ih snimili navode da je zbog njihove brojnosti na pojedinim mjestima kupanje bilo gotovo nemoguće.
Otvori KEKS Pay
