Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica pale peti dan zaredom, ponajviše u bankarskom sektoru jer bi slabost svjetskog gospodarstva mogla i dalje vršiti pritisak na kamatne stope.
Dow Jones potonuo je 254 boda, ili 1,60 posto, na 15.660 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,23 posto, na 1.829 bodova, a Nasdaq indeks 0,39 posto, na 4.266 bodova.
Pad Dow Jones i S&P 500 indeksa peti dan zaredom ponajviše je posljedica oštrog pada cijena dionica u bankarskom sektoru. Među ostalim, dionica JPMorgana pojeftinila je 4,4, a Bank of America 6,8 posto.
Od početka godine taj je sektor potonuo 18 posto, najviše od svih 10 sektora S&P indeksa, pa je zaronio na najnižu razinu od listopada 2013. godine jer su ulagači zabrinuti u vezi profitabilnosti banaka, s obzirom na slabljenje globalnog gospodarstva i rekordno niske kamatne stope.
Analitičari ističu i da uvođenje negativnih kamata na depozite od strane središnjih banaka, koje na taj način pokušavaju potaknuti gospodarstvo, postaje dio problema, a ne rješenja.
"Ulagači se plaše rizika od globalne recesije. Utočište za kapital traže u državnim obveznicama i zlatu, što ukazuje na kapitulaciju ulagača u dionice", kaže Jim Paulsen, direktor u fondu Wells Capital Management.
Cijena zlata skočila je jučer 4,1 posto, što je njezin najveći dnevni skok od kraja 2013., dok su prinosi na 10-godišnje američke obveznice pali na najniže razine u tri godine.
Ulagače nije ohrabrila ni predsjednica američke središnje banke Janet Yellen, koja je u drugom danu obraćanja u Kongresu signalizirala da bi Fed mogao usporiti tempo povećanja kamatnih stopa zbog pogoršanja financijskih uvjeta i nesigurnosti u vezi usporavanja rasta kineskog gospodarstva.
Kada je u prosincu Fed prvi puta od 2006. godine povećao kamate, signalizirao je da bi u ovoj godini cijena novca mogla biti povećana još u četiri navrata.
No, zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva, niske inflacije i previranja na financijskim tržištima, analitičari vjeruju da će Fed odustati od prvotnih planova.
Tim više što su financijska tržišta pod pritiskom pada cijena nafte, slabosti kineskog i drugih gospodarstava u razvoju, valutnog rata, slabosti banaka, neučinkovitosti monetarne politike...
"Politike središnjih banaka i nesigurnost u vezi njihove učinkovitosti postaju razlog zabrinutosti. Postoje velike razlike između onoga što bi Fed mogao učiniti, što poručuje i što tržišta očekuju. A to izaziva nesigurnost", kaže Leo Grohowski, direktor u BNY Mellon Wealth Management.
S&P 500 indeks zaronio je jučer u jednom trenutku na najnižu razinu u dvije godine, no pred sam kraj trgovanja uspio je ublažiti gubitke, zahvaljujući oporavku energetskog sektora, prenosi Poslovni.hr.
Naime, cijene su se nafte ponešto oporavile nakon prethodnog pada zahvaljujući nadi ulagača da bi OPEC mogao postići dogovor o smanjenju proizvodnje nafte. Tako je S&P indeks energetskog sektora jučer završio s gubitkom od samo 0,4 posto, dok je tijekom dana bio u minusu i 3 posto.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,39 posto, na 5.536 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,93 posto, na 8.752 boda, a pariški CAC 4,05 posto, na 3.896 bodova.
