Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

Virus je sve manje agresivan, a imunost ljudi sve bolja

Mladi koji se cijepe dobro će proći jer će sofisticirani imunosni sustav, tzv. bijela loza, svoje odraditi savršeno i bit će zaštićeni
09. prosinca 2021. u 07:00 0 komentara 665 prikaza
Foto: Duško Marušić/Pixsell

Ljudi često pitaju: zašto sam dobio gripu ako sam se cijepio? Zato što se mutacijom virusa gripe i replikacijom tog virusa u nekom od živućih organizama, a to ne mora biti čovjek, često stvara neka nova virusna čestica. Ali, mi smo spremni za nju, gripa dugo već postoji. Novi koronavirus pojavio se u novom genomskom materijalu i na njega nismo imali imunosni odgovor. Kad se virusni materijal mijenja samo na površini, onda su to blage epidemije, a kad se nukleinski materijal mijenja, odnosno sama jezgra te virusne čestice, onda su jako velike mutacije i velike epidemije ili pandemije – objašnjava dr. Izabela Antunović Ćelović, voditeljica infektologije u Općoj bolnici Pula, s kojom smo o učincima koronavirusa i daljem razvoju pandemije porazgovarali u njezinoj pauzi za ručak.

Koče povratak u život

Kružeći populacijom preko čitavog planeta, virus se uvijek negdje replicira u živoj materiji i izlazi pupanjem iz zahvaćene stanice. Debelo podražen, imunosustav virusnu česticu nastoji eliminirati i dolazi do imunosnog okršaja, a tom prigodom izlazi nova virusna čestica. Kad bi ona bila uvijek ista, lako bismo je riješili jednom stvorenim cjepivom, ali zbog mutacija RNK virusa imamo svaki put novi genomski materijal i zato se cjepiva stvaraju non-stop, objašnjava infektologinja.

– Kako se virus kreće Zemljinom kuglom, kontinuirano mutira i treba nam obrana od njega. A obrana će se dogoditi ili aktivnim putem – prebolijevanjem bolesti i stvaranjem prirodnih antitijela – prokuživanjem – susrest ćemo se s njime i stvoriti antitijela, ali nećemo oboljeti aktivno, nego inaparentno – i treće – stvaranjem pasivnog imuniteta cijepljenjem, taj postupak mitigira isto tako aktivnu bolest samo što se unosi tek toliko, partikl virusa, pik protein koji u kontekstu dolaženja virusa na našu stanicu stvara antitijela i nastoje ga spriječiti u samom startu. Zato je logično cijepiti se jer na taj način naš organizam već stvara antitijela koja će se oduprijeti ulasku virusa u naše tijelo – ističe dr. Antunović Ćelović, otvoreno priznajući da oni koji se ne žele cijepiti koče proces vraćanja života u pretpandemijsku normalu.

A da je bolje virusu spriječiti da uopće uđe u naš organizam, vidi se na masivnim posljedicama njegova razornog puta po organizmu koji zahvaća izazivajući imunosna događanja po svim sustavima i uzrokujući “itise” na svim razinama.

– Tu su encefalitis, glavobolja, vrtoglavica, poremećaj svijesti, neurološki poremećaji tipa gubitka okusa, mirisa, monopareza... Naniže, ka plućima, imate od rinitisa, faringitisa, trahitisa, do pulmonitisa, odnosno pleuritisa ili intesticijske pneumonije. Na srcu imamo perikarditise, na gastrointestalnom traktu gastritis, enteritis, enterokolitis. U mišićju miozitis, na bubregu imamo nefritis, tj. blage smetnje vezane za poremećaj rada bubrega pa mnogi pacijenti imaju smetnje koje se često prezentiraju kao urinarni infekt, ali to nije. Naravno da u podlozi toga mogu biti kroniciteti npr. kamenac, prostatitis, pa to može generirati sekundarnu bakterijsku infekciju koja će na terenu korone biti jača – nabraja infektologinja.

Blagi oblik COVID-19, kakav većina oboljelih prođe, nije jamstvo čak ni za mlade osobe.

– Mladi koji se cijepe dobro će proći jer će sofisticirani imunosni sustav tzv. bijela loza svoje odraditi savršeno i oni će biti zaštićeni. No problem je ako blagi oblik COVID-19 tjera u kronicitet. Jer, virus se ponaša upravo na taj način, da prolazi sve naše organe i stvara fine, diskretne posljedice koje će danas-sutra biti pojačane. Ako postoji genetika koja može za 20-30 godina nekome zadati probleme na srcu, bubregu ili jetri, to će se zbog kroniciteta COVID-19 puno prije pokazati. Sportaši ne smiju dobiti koronu jer pitanje je hoće li ikada više biti u istoj formi jer sve te upalne stanice rade svoju priču koja nije primjetljiva – navodi infektologinja i podsjeća na primjere sportaša kojima je virus mononukleoze prekinuo karijere.

Goleme i duge posljedice

Posljedice gotovo dvogodišnje pandemije goleme su i trajat će dugo. Ipak, s protokom vremena virus je sve manje agresivan, a imunost ljudske populacije generalno je sve bolja – ističe dr. Antunović Ćelović.

– Polako se stvara zajednički imunitet, a znanstvenici rade na pronalasku novih genomskih materijala kojima će trećom, četvrtom ili petom dozom unaprijed stvoriti zaštitna antitijela i u konačnici ćemo mi borbu s tim virusom savladati – ne sumnja liječnica. – Korona je u padu. Ostaje sve manje ljudi koji još nisu došli u kontakt s virusom. Brojke će uvijek padati i kad preostali dio ljudi dotakne virus, dolazimo do kraja našeg hrvatskog trenutka – govori, ali i dodaje:

– Najrazvijenije zemlje imaju veliku kontrolu nad svojim zdravstvenim sustavom, no siromašne nemaju nikakvu kontrolu i razina zdravstva takvih zemalja je na daleko nižoj razini. A pandemija zaokružuje cijeli planet i zbog nerazvijenih, javno je zdravstvo uvijek ugroženo, a svi smo u istom loncu kad je u pitanju zarazna bolest.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.