Većina gospodarstava u skupini G20 teži širokoj lepezi deviza u rezervama zbog ekonomske neizvjesnosti i geopolitičkog rizika, utvrdio je Međunarodni monetarni fond, ukazujući na smanjeni udio dolara i pojačanu kupovinu valuta poput kineskog reminbija.
Snažno američko gospodarstvo, postrožena monetarna politika i geopolitički rizici potaknuli su jačanje dolara, što je otvorilo raspravu o njegovoj dominaciji i nesrazmjernoj ulozi u svjetskom gospodarstvu, navodi MMF.
Ekonomska fragmencaija i potencijalno stvaranje odvojenih blokova u globalnoj ekonomskoj i financijskoj aktivnosti mogli bi istodobno potaknuti neke zemlje da, uz dolar, koriste i u deviznim portfeljima drže i druge međunarodne i rezervne valute, dodaju MMF-ovi stručnjaci.
Udio dolara u alociranim deviznim rezervama središnjih banaka i vlada postupno se smanjivao u protekla dva desetljeća, prema najnovijim podacima iz MMF-ovog valutnog sastava službenih deviznih rezervi (COFER), a trend nije pratilo odgovarajuće povećanje udjela eura, jena i funte.
Povećao se udio "netradicionalnih rezervnih valuta, uključujući australski i kanadski dolar, kineski renminbi, južnokorejski won, singapurski dolar i nordijske valute", utvrdio je MMF.
Uglavnom nepromijenjena vrijednost dolara u protekla dva desetljeća i njegov smanjeni udio u globalnim pričuvama navodi na zaključak da su se središnje banke doista postupno udaljavale od dolara, zaključuju u MMF-u.
Tržišni udio povećao je pak kineski renminbi, čiji dobitak odgovara četvrtini pada udjela dolara, utvrdio je MMF, podsjećajući da kineska vlada promiče internacionalizaciju domaće valute na više frontova, uključujući razvoj prekograničnog sustava plaćanja.
Kontinuirani pad udjela dolara i povećanje udjela netradicionalnih valuta odražavaju, po nekim tumačenjima, ponašanje nekolicine zemalja s velikim rezervama. Rusija tako ima geopolitičke razloge da bude oprezna s dolarima, a Švicarska teži eurima budući da joj je eurozona susjed i najvažniji trgovinski partner, navodi MMF.
Kada se isključe Rusija i Švicarska, podaci COFER-a za razdoblje od 2007. do 2021. pokazuju tek male promjene u ukupnom trendu, tvrde u MMF-u.
Na kraju 2020. godine 46 zemalja držalo je u rezervama najmanje pet posto "netradicionalnih" valuta, uključujući velika razvijena gospodarstva i tržišta u nastajanju, objavio je MMF u dokumentu iz 2022. godine.
Skupina uključuje većinu zemalja članica G20, a lani su im se pridružile još najmanje tri zemlje, Izrael, Nizozemska i Sejšeli, navodi MMF.
Financijske sankcije obično potiču središnje banke da smanje udio valuta kojima prijeti zamrzavanje i preraspodjela i da kupuju zlato kako bi izbjegle prijetnju sankcija i da se zaštite od ekonomske neizvjesnosti i geopolitičkog rizika, podsjeća MMF..
Upravo su ti čimbenici vjerojatno potaknuli središnje banke gospodarstava u nastajanju na pojačanu kupnju zlata, procjenjuju u MMF-u.
