Uz pogled na igru galebova oko najpoznatijeg dimnjaka na svijetu, deseci tisuća vjernika od srijede navečer svoje poglede s Trga svetog Petra usmjeravali su prema krovu Sikstinske kapele u kojem već tradicionalno kardinali izbornici, njih 133 koji su mlađi od 80 godina biraju poglavara Katoličke crkve. Kardinali su prvo položili prisegu da će poštivati proceduru izbora i zavjet šutnje, držali su ruku na evanđelju dok su izgovarali riječi prisege, a potom je je majstor papinskih ceremonijala Diego Ravelli uzviknuo: "Extra omnes" (svi van) i zaključao vrata za sobom.
Franjo je imenovao 108 od 133 izbornika. Ukupno, 52 su iz Europe, 23 iz Azije, isto toliko iz Latinske Amerike, 17 iz Afrike, 14 iz SAD-a i Kanade i četvorica iz Oceanije. Tugu za Papom Franjom nakon njegova odlaska Nebeskom Ocu, kako su izvijestili iz Vatikana, zamijenili su drugi osjećaji. Među rijekama vjernika koji se slijevaju sa svih strana svijeta osjeti se napetost, uzbuđenje i iščekivanje.
Akreditirano 5300 novinara
"Ovo je jedan tako poseban događaj, nevjerojatan je osjećaj svjedočiti povijesti, izboru novog pape" kazala nam je hodočasnica Maria koja je do Rima potegnula čak iz Argentine, odakle je i pokojni papa Franjo. Novog papu Argentinca, ipak ne očekuje. "Bilo bi lijepo, ali nisam sigurna koliko je to moguće" dometnula je pa na naše potpitanje kako se nosi s neizvjesnošću ovoga trenutka brzo odgovorila. "Nije li ovo jedan od simbola vjere – radost iščekivanja i nada da će Duh Sveti pomoći kardinalima izabrati novoga papu".
S ovom ocjenom slažu se svi, a kada kažemo svi, mislimo na vjernike sa svih sedam kontinenata jer, hodajući Trgom svetog Petra, morali smo posegnuti za atlasom i Googleom kako bismo provjerili odakle su sve zastave koje se vijore. Dojam je da je uz domaći talijanski i internacionalni engleski, najzastupljeniji španjolski jezik, poglavito iz Južne i Centralne Amerike. Putnicima namjernicima na ruku ide i sunčano i toplo proljetno vrijeme koje je, kažu nam brojni, pravi blagoslov ovih dana, s obzirom na to da se ništa oko konklave ne može predvidjeti pa tako ni vrijeme njezina održavanja.
Gužve, osim među vjernicima i turistima, ima i među novinarima, svatko od 5300 akreditiranih novinara iz više od stotinu zemalja svijeta želi imati što bolji kadar dimnjaka koji je nakon prvog glasanja u srijedu navečer i drugoga i trećega u četvrtak tijekom prijepodneva izbacio crni dim, što znači da dvotrećinska većina, tj. 89 od 133 kardinala, nije složno izabrala novoga papu u prva tri glasanja, a što je bio slučaj davne 1939. godine. Iako statistika pokazuje mnogo, ali ne otkriva sve, vatikanisti i drugi stručnjaci za papinstvo već danima vješto izračunavaju i podsjećaju na brojke.
Pape Lav XIII. i Pio XII. izabrani su ekspresno, a s druge strane rekord je u trajanju konklave zabilježen davne 1268. kada je izbor nasljednika Klementa IV. trajao čak tri godine. Ipak, vremena su se promijenila pa tako i pravila za izbor papa, ukinuto je primjerice pravo veta, a brojne izmjene donesene su i u prošlom stoljeću. Svaka je konklava drukčija od prethodne, no nikada u povijesti nije se dogodilo da papa bude izabran iz prve pa to nije bio slučaj ni ovoga puta, ipak u modernoj povijesti većina papa izabrana je u roku od nekoliko dana.
Unazad sto godina, najduže se čekalo izbor pape Pija XI. Koji je nakon izabran nakon 14 glasanja 1922., a njegov nasljednik i imenjak Pio XII. je pak izabran već drugoga dana konklave. Od posljednjih pet papa, trojica su izabrana drugog dana konklave, a dvojica trećega, stoga s razlogom brojni dolaze u Rim ovih dana u iščekivanju poruke Urbi et orbi novoga pape i čuvene rečenice "Habemus Papam". Među njima su i mnogi Hrvati, kako iz domovine tako i iz iseljeništva.
"Pomalo sam razočaran što papa nije izabran u povijesnom prvom glasanju, stigli smo ovamo u 14 sati i osjetili napetost i iščekivanje dok smo gledali prema dimnjaku", priznao nam je jedan hrvatski hodočasnik iz okolice Stuttgarta koji je s obitelji produžio boravak u Rimu kako bi vidio bijeli dim. A prvi, crni dim, pojavio se u srijedu u 21 sat i 4 minute, dva sata kasnije u odnosu na najave pa je glavna tema sutradan ujutro na ulicama, ali i naslovnicama medija u Rimu bila – zašto se toliko dugo čekalo. Masa na Trgu svetog Petra ponadala se da je to možda jer je izabran papa, internet je počeo zbijati šale od toga da su kardinali zaboravili upaljač, do brojnih pošalica na račun galebova na dimnjaku, ali talijanski analitičari pronalaze tri logična objašnjenja. Prvo, konklava je nikad brojnija sa 133 kardinala izbornika, zatim meditacija, odnosno molitva koja se moli prvoga dana ulaska u konklavu se odužila, a naposljetku brojni među kardinalima su prvi put na konklavi pa se vjeruje da je i to malčice usporilo proces. Dakako, to su sve nagađanja jer ono što je unutar Sikstinske kapele je tajna i tako će ostati i nakon završetka izbora.
S tom ocjenom slaže se i mons. Antun Sente koji je gostovao u emisiji Večernji TV-a. "Činjenica je da su ovo najveće konklave, imamo 133 kardinala, mogli bismo sada raspravljati jer je jedna uredba da ne bude više od 120, ali nema zabrane da bude više od toga. Kada su oni davali zakletvu, vidjeli ste da su to ljudi iz čitavoga svijeta. Ne znaju svi talijanski, a vjerojatno ne znaju svi ni engleski, latinski još manje i tu postoji jezična barijera, a organizatori konklava dužni su organizirati dva-tri svećenika koji onda mogu tim kardinalima prevoditi. Svaki kardinal dobije pred sebe papirić sa svim imenima kardinala koji su unutra prisutni i on ispisuje ime jednoga kojeg po nadahnuću Duha Svetoga vidi. Oni ne moraju nužno glasati za samoga kardinala unutar konklave i mogu glasati za nekog katolika izvan konklava i bilo je to, ali vrlo rijetko", kazao je.
I dok tisuće vjernika iz Hrvatske konklavu prate, bilo putem interneta ili na licu mjesta, dvojica hrvatskih kardinala sudjeluju u izboru novoga pape. To su kardinali Vinko Puljić i Josip Bozanić, obojica vrlo iskusna jer im je ovo treća konklava, podijelio je s nama vlč. Marko Đurin, rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu.
"I jedan i drugi su i dugo već biskupi i kardinali. Kardinal Bozanić od 2003., kardinal Puljić od 1994. godine. Dok su trajale kongregacije, odlazili su na sastanke, vraćali se kod nas u zavod, a onda dan prije konklava su otišli u Dom svete Marte gdje su i sada smješteni i odakle jednostavno odlaze na biranje u Sikstinsku kapelu. Doživio sam ih, staložene i smirene, jednostavno svjesni su odgovornosti koju ponovno imaju. Treća im je već konklava pa pomalo znaju kako to sve funkcionira. I evo u toj opet ozbiljnosti i svjesnosti te težine i važnosti odluke koju moraju donijeti", pojasnio je velečasni.
Tisuće hodočasnika iz Hrvatske
Tko god postane novi papa čeka ga težak zadatak jer uloga rimskog prvosvećenika nije samo simbolične prirode to je i velika moć i odgovornost, usmjeravati crkvu s više od milijardu i 400 milijuna vjernika u nikad izazovnijim vremenima uzavrelih sukoba sa svih strana svijeta, ali uz vanjske sukobe velik izazov Katoličkoj crkvi predstavljaju i unutarnja pitanja i određivanje prema vlastitim izazovima, ali i prema novom društvenom okruženju, a što je tema koja je bila jako važna papi Franji, približiti se običnim ljudima, otvoriti vrata crkve i izaći među vjernike, ali ne samo katolike već i pripadnike drugih crkava, ali i one koji se u vjeri nisu pronašli. "Želimo da donese mir, kako onaj duhovni tako i da pridonese miru u svijetu i zaustavljanju ratova" to su gotovo unisone želje vjernika koji ovih dana hodočaste Vatikanom. Među vjernicima smo susreli i Antu Tadića ministra znanosti, prosvjete, kulture i športa u Vladi Hercegbosanske županije. Ogrnut hrvatskom trobojnicom satima je stajao s mnoštvom na središnjem vatikanskom trgu.
"Vrijeme i povijest nas uče da Crkva uvijek dobije onog pravog poglavara za vrijeme koje treba. Ivan Pavao II. je bio Bogom dan za vrijeme tranzicije iz komunističkog sustava u demokraciju. Tko je 1978. mogao pretpostaviti što će biti 90-ih godina? I tu vidimo tu ljepotu i snagu Duha Svetoga i Katoličke crkve u izboru poglavara", komentirao je.
Jubilarna 2025. godina u Rim je privukla velik broj vjernika, a vlč. Đurin, rektor sv. Jeronima, ne sumnja da će tisuće hodočasnika iz Hrvatske doći vidjeti novoga papu. Krajem srpnja jedan je veliki događaj u sklopu jubileja to je Jubilej mladih i hodočašće mladih. Bit će ovdje stotine tisuća, ako ne i milijuni mladih iz cijeloga svijeta. Krajem srpnja i početkom kolovoza među njima će biti sigurno nekoliko tisuća mladih iz naše domovine, tako da će tad Rim biti pun hrvatske mladosti i mladosti iz cijeloga svijeta. Ima raznih događanja, a onda se opet u listopadu priprema veliko naše nacionalno hodočašće s nekoliko tisuća vjernika", zaključio je velečasni.
