Deseci tisuća ljudi satima su mirno stajali na suncem užarenom vatikanskom kamenu u kilometarskoj koloni koja je imala isti cilj – uputiti svoju posljednju molitvu papi Franji čije je tijelo u svečanoj procesiji preneseno iz Doma svete Marte u baziliku svetog Petra gdje će i ostati sve do pogreba u subotu u 10 sati.
Tihe molitve na Trgu svetog Petra točno su u devet sati prekinula crkvena zvona koja su ispratila otvoreni drveni lijes u kojem je bilo položeno tijelo poglavara Katoličke crkve. Nakon uvodne molitve, kardinali, biskupi i brojno svećenstvo krenuli su u procesiju iz Doma svete Marte u kojemu je Papa proveo svoj pontifikat, a u kojemu je u ponedjeljak ujutro nakon moždanog udara i preminuo u 89. godini života. Praćeni zborom koji je pjevao na latinskom, okupljeni u procesiji prošli su kroz mnoštvo okupljenih vjernika od kojih su neki stigli i u zoru kako bi mogli biti što bliže omiljenom Svetom Ocu. Kao i svih prethodnih dana, emocije su bile pomiješane, nekoliko puta prolomio se glasan pljesak, a bilo je i mnogo suza.
Svećenik potegnuo iz Indije
Već i prije nego što je bazilika otvorena za javnost, stvorile su se kolone koje su, usudit ćemo se procijeniti, i nekoliko kilometara dugačke te vijugaju ogromnim prostorom središnjeg vatikanskog trga. Vjernici sa svih strana svijeta višesatna čekanja kratili su molitvom, ali i razgovorom. Vrućina i dugo čekanje im, kažu, ne smeta.
"Ova masa ljudi, ova gužva koju možete vidjeti, to je on", odgovorio je na naše pitanje kako bi opisao papin pontifikat svećenik Thomas koji je potegnuo čak iz Indije ne bi li, kako kaže, i ovom gestom iskazao zahvalnost papi, za kojega ističe da je jedan od najpopularnijih poglavara Crkve u njezinoj povijesti.
Nekoliko koraka dalje kišobran je glumio suncobran Sofiji i njezinoj obitelji. U Vatikan su došli drugim povodom, i ne sluteći da će svjedočiti odlasku dragog im pape.
"Došli smo na kanonizaciju Carlosa Acutisa, dječaka sveca, to je posebno emotivan događaj, planiramo ostati 15 dana", kazala nam je Sofia. Iz Meksika su potegnuli Gabriel i Celia, i njima je kišobran poslužio kao zaklon od sunca dok su čekali red.
"Letjeli smo iz Meksika sa željom i nadom da ćemo vidjeti papu, no kad smo sletjeli, čuli smo jako tužnu vijest. Očito nam susret nije bio suđen, no želimo barem ovako iskazati poštovanje", zaključila je Celia. Ogrnuti argentinskom zastavom bili su papini sunarodnjaci. "Kada je papa Franjo 2013. izabran, nama Argentincima bilo je to prekrasno božje iznenađenje. Tužni smo, ali molimo za jedinstvo i mir, za ono što je on s takvom pažnjom činio prema najranjivijima, prema starijima, prema siromašnima. Toliko nas je toga naučio i mislim da je on netko koga treba oponašati u njegovim djelima", rekao nam je Esteban.
Kolone vjernika i tijekom poslijepodneva nastavile su rasti, procjenjuje se da ih je istodobno bilo i više od 20 tisuća, a ovih dana onuda će proći i do 200.000 tisuća ljudi, izjavio je čelnik talijanske agencije za civilnu zaštitu Fabio Ciciliano. Sprovod, koji se održava u subotu, bit će prvorazredni sigurnosni izazov, no ne i nešto na što vatikanske i talijanske službe nisu spremne. Tisuće volontera, karabinjeri, policajci, vojska s anti-dron puškama, šatori hitne pomoći i medicinski timovi svakih nekoliko metara već se danas mogu vidjeti oko trga. Osiguranje će se pojačavati kako će dolaziti više od 150 čelnika država i vlada, monarsi, predsjednici i premijeri pa nam neki Rimljani, na pitanje kakve se gužve očekuju, odgovaraju s: "Mamma mia!" U turističkim agencijama užareni su telefoni jer traži se krevet više, a cijene noćenja u rijetkom slobodnom smještaju porasle su i do tri puta u svega pet dana. Poskupjele su i avionske karte, a gužve su u talijanskoj prijestolnici već uobičajen dekor, posebice u godini Jubileja. Svake godine Italiju posjeti oko 60 milijuna ljudi, a očekuje se da će jubilej samo u Rim privući 32 milijuna posjetitelja. Među njima su, spomenuli smo već, i brojni Hrvati.
"Nema riječi kojom bih opisala emociju koja se osjeti u Vatikanu, velika je stvar biti ovdje. Žao mi je što je papa otišao, bio je divan čovjek, osjeća se istodobno nekakva težina u zraku, ali i iščekivanje nečeg novog, nečega što slijedi", dočarala nam je Marijeta koja je u skupini koja je u posjet stigla iz Splita. Upoznali smo i one koji su poznavali papu, a među njima je i časna sestra Kata koja je Franju upoznala tijekom njegova posjeta Sarajevu prije deset godina.
"Radila sam u nuncijaturi kad je papa Franjo, kojega smo imali čast ugostiti, bio u Sarajevu. Sada služim ovdje, u Rimu, u crkvi Santa Maria della Anima i nisam mogla ne doći i iskazati veliko poštovanje prema jednom velikom Božjem čovjeku, čovjeku crvke, jednostavnom, poniznom, a tako velikom", nastavila je pa se prisjetila i jedne anegdote.
"Ostala mi je lijepa uspomena koju ću pamtiti cijeloga života, a dogodila se tada, prije deset godina u Sarajevu. Netko je kucao na vrata neočekivano i spustila sam se i otvorila ih. Jako sam se iznenadila kad sam ugledala Svetog Oca, a on se odmah našalio: 'Ima li ikoga u kući?' To ću zauvijek pamtiti, otvorite vrata, kad ono – papa", prisjetila se. Priliku da papu pozdrave vjernici će imati još danas od 9 sati do ponoći i sutra do 19 sati, nakon čega slijedi sprovod.
Franjino tijelo prošlo je proces privremenog balzamiranja poznatog kao tanatopraksija, rekao je Andrea Fantozzi, osnivač talijanskog Nacionalnog instituta tanatopraksije (INIT), a prenijela je agencija France Presse.
Legenda o Santa Maria Maggiore
"Ona uključuje injekciju prezervativnih tekućina u krvožilni sustav te estetsku njegu lica i ruku. Cilj je usporiti prirodni proces raspadanja. Takva procedura kemijskom tekućinom mora se izvesti unutar 36 sati od smrti. Njezin utjecaj – spokojniji i prirodniji izgled umrlog – u pravilu traje do 10 dana", pojasnio je.
Što se tiče sprovoda, podsjetimo, umjesto da bude pokopan u Vatikanskim pećinama ispod Bazilike svetog Petra, Franjo je izrazio želju da bude sahranjen u Papinskoj bazilici svete Marije Velike, čime će biti prvi poglavar crkve nakon tri i pol stoljeća koji će ondje biti ukopan. Inače, uz spomenutu baziliku veže se i posebna priča. Prema legendi nastaloj u 13. stoljeću, u noći 3. kolovoza 352. Gospa se ukazala tadašnjem papi Liberiju i rimskome patriciju Ivanu. U tom ukazanju naredila im je da njoj u čast sagrade crkvu na mjestu koje će biti obilježeno snijegom. Snijeg je 5. kolovoza pao na Eskvilinu, jedan od sedam rimskih brežuljaka. Papa Liberije je osobno motikom obilježio granice buduće bazilike. Bazilika Santa Maria Maggiore jedna je od četiri velike bazilike u Rimu, a po papi Liberiju nosi i naziv Liberijanska bazilika. Papa je onamo odlazio moliti od početka do kraja svog pontifikat, baš kao što stotine tisuće vjernika ovih dana u Rimu mole za njegovu dušu.
