Zbog demografskih promjena, njemački političari uvode nove pristupe: takozvanu aktivnu mirovinu, na primjer, ili mirovinu za rani početak rada.
Dob za odlazak u mirovinu također bi se mogla pomaknuti. „Mirovina od 70. godine“ je uvijek tema. To bi već utjecalo na određene dobne skupine, uzimajući u obzir takozvano nizozemsko pravilo, piše Fenix-magazin.
Mirovina povezana s očekivanim životnim vijekom
Susjedne zemlje poput Nizozemske, ali i Švedske i Finske, povezuju mirovine s očekivanim životnim vijekom. Oni koji dulje žive mogu i dulje raditi – tim motom se vode.
Prema tome, u Nizozemskoj vrijedi sljedeće pravilo: “Ako ljudi žive tri godine dulje, moraju raditi dvije godine dulje i primati jednu godinu više mirovine. Omjer umirovljenika i zaposlenih tako bi ostao stabilan na oko 40 posto čak i nakon 2040. godine, a ne bi porastao na gotovo 50 posto, kako se trenutačno predviđa.”
Kako bi se opravdala dob odlaska u mirovinu od 70 godina, očekivano trajanje života moralo bi se povećati za 4,5 godine. Prema pisanju njemačkih medija, to će vjerojatno biti slučaj 2070. godine i moglo bi utjecati na one rođene od 2003. nadalje.
Odlazak u mirovinu sa 70 godina (još) nije odlučen.
Umirovljenje sa 70 godina: Stiže aktivna mirovina
Takozvana aktivna mirovina je dobila zeleno svjetlo. Umirovljenici bi stoga trebali moći nastaviti raditi, a određeni zarađeni iznos bi ostao oslobođen poreza.
Prijedlog dolazi od CDU-a i bio je jedan od ključnih prijedloga za mirovinsku reformu koju je iznio novi kancelar Friedrich Merz.
Prema podacima Njemačkog statističkog zavoda, 13 posto umirovljenika između 65 i 74 godine u Njemačkoj trenutačno je zaposleno.
Neki dopunjuju svoje mirovine mini poslovima; drugi jednostavno žele raditi duže, pišu njemački mediji.
U srpnju je planirano povećanje mirovina. U politici vodi rasprava o tome treba li povećanje mirovina biti temeljeno na stopi inflacije, a ne na povećanju plaća.
Otvori KEKS Pay
