S preporukama kako zaštiti najugroženije kategorije stanovništva, Europska komisija predstavila je niz mjera za pomoć vladama u rješavanju krize izazvane rekordnim cijenama energenata. Energetska kriza je izazvala široko nezadovoljstvo i kritike planova za prestanak korištenja fosilnih goriva. Ipak, mnoge zemlje su se nadale zajedničkoj akciji a ne spisku sugestija, prenosi Radio Slobodna Evropa tekstove svjetskih medija.
Suočeni sa naglim porastom cijena prirodnog gasa i potencijalno teškom zimom, zvaničnici Europske unije (EU) predstavili su 13. listopada paket prijedloga čiji je cilj pomoći članicama u borbi protiv tekuće energetske krize - istovremeno štiteći najugroženije, piše The Washington Post.
Europska komisija je saopćila da bi se zemlje članice trebale fokusirati na zaštitu kućanstava s niskim prihodima i malih poduzeća od skokova cijena. Rečeno je da zemlje to mogu učiniti pružajući izravnu pomoć ugroženim potrošačima ili kompanijama, privremeno smanjujući poreze, dozvoljavajući odlaganje plaćanja računa i uspostavljajući mrežu koja osigurava da ljudima ne bude isključena struja.
Iako uputstvo ne sadrži opsežne mjere koje su neki lideri zahtijevali, ono, prema ocjeni vašingtonskog lista, predstavlja najznačajniji korak koji je EU preduzela vezano za rekordno visoke cijene energenata koje prijete da uspore njen oporavak od krize izazvane pandemijom i potkopaju planove o prestanku korištenja fosilnih goriva.
Dok su neke zemlje tražile da se blok brže kreće i značajno revidira tržišta gasa i električne energije, EU ima ograničenu sposobnost da se izravno miješa u energetsku politiku svojih članica, te su, prema mišljenju Bruxellesa, nacionalne vlade u najboljoj poziciji za poduzimanje akcija.
Rast cijena također je podvukao postojeće i dugotrajne tenzije među liderima EU, dodaje Washington Post. Premijeri, poput mađarskog Viktora Orbana, za povećanje cijena energenata okrivili su politiku Bruxellesa u borbi protiv klimatskih promjena, rekavši da EU mora preispitati svoje ambiciozne ciljeve.
Neki analitičari su također rekli da se EU prebrzo udaljava od fosilnih goriva i da članicama nije osigurala odgovarajuću opskrbu obnovljivim izvorima u slučaju nužde.
Vlade EU željele su da Bruxelles popravi energetsku krizu, ali umjesto toga Europska komisija (EK) im je uručila politički vodič u stilu "uradi sam", ocjenjuje Politico.
Od rane jeseni, cijene energenata u zemljama članicama Europske unije dostigle su rekordne vrijednosti – cijena prirodnog gasa povećana je za više od 400 posto, dok su veleprodajne cijene struje porasle za 200 posto, uzrokujući široko nezadovoljstvo i pojačavajući pritisak na nacionalne vlade.
Uspaničeni ministri energetike, kako ističe Politico, zahtijevali su da Komisija preuzme vodeću ulogu i da ponudi neka rješenja. Komesarka za energetiku Kadri Simson odgovorila je na njihove molbe, ne novim propisima, već, kako ističe Politico, saopćenjem o cijenama energije - vodičem do mogućih političkih opcija koje vlade mogu koristiti za smanjenje računa za energiju bez kršenja zakona EU.
Iako će neki političari biti razočarani što reakcija Bruxellesa ne donosi jače mjere, na zemljama članicama je da odluče hoće li se oslanjati na nuklearnu, gasnu, obnovljivu energiju ili druge izvore energije, ukazuje briselski portal podsjetivši na nedavnu izjavu predsjednika Europskog vijeća Charles Michela koji je kazao da iako može postojati "politički prostor" u kojem će se stvoriti europski odgovor na krizu, "kombinacija izvora energije je nacionalna odgovornost".
Ipak, zaključuje Politico, uputstvo EK će vjerojatno poslužiti kao pokriće za ministre koji su naišli na kritike potrošača i oporbenih stranaka koje vape za daljom akcijom; vlade sada mogu ukazati na dostupna sredstva i reći da su poduzeli sve korake koje dozvoljava EU.
Uputstvo Europske komisije za odgovor na nagli skok cijena energenata vjerojatno će razočarati članice koje traže hitan odgovor, navodi The Guardian, dodajući da su umjesto akcijskog plana, vlade zemalja dobile spisak sugestija što bi mogle poduzeti prema postojećim pravilima EU.
Europska komisija je, između ostalog, najavila da će razmotriti ideju o zajedničkoj kupovini hitnih rezervi gasa - koju zagovara Španjolska, jedna od zemalja najviše pogođenih rastom cijena energenata.
Ipak, ističe list, mnoge zemlje izražavaju skepticizam imaju li članice EU apetit za ovu zajedničku akciju. Kao i sa zajedničkom nabavkom cjepiva protiv koronavirusa u EU, sudjelovanje bi bilo dobrovoljno. Lideri EU će ideju razmotriti na samitu sljedećeg tjedna, ali neke zemlje su već izrazile oprez.
Usred poziva političara iz Mađarske i Poljske na preispitivanje klimatske politike Unije koju povezuju sa skokom cijena gasa, neovisna analiza sugerira da su poskupljenja energenata u velikoj mjeri posljedica sve veće globalne potražnje za gasom, dodaje Guardian.
Prema analizi Komisije, zemlje koje proizvode više energije iz vjetra i sunca bile su manje pogođene povećanjem cijena gasa.
Rastuće cijene energenata snažan su podsjetnik na to koliko je Europa ovisna od fosilnih goriva i trebalo bi da posluže ubrzanju prelaska na obnovljive oblike energije, ocjenjuje CNN ističući da se EU suočava sa naglim skokom cijena energenata uslijed povećane globalne potražnje dok se svijet oporavlja od pandemije i isporuke prirodnog gasa iz Rusije koja je niža od očekivane.
"Zima dolazi i za mnoge su troškovi struje veći nego što su bili desetljeće", rekla je europska komesarka za energiju Kadri Simson novinarima 13. listopada, kazavši da je današnje iskustvo poskupljenja energenata jasan poziv na uzbunu da EU ubrza prelazak na čistu energiju.
Simson je rekla da će liderima EU predložiti paket mjera za dekarbonizaciju europskog tržišta gasa do 2050., dok bi druge mjere za poboljšanje stabilnosti tržišta energije mogle uključivati povećanje kapaciteta skladišta gasa i zajedničku kupovinu gasa na nivou EU.
Očekuje se da će veleprodajne cijene gasa - koje su skočile do rekordnih vrijednosti u Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj i Italiji - ostati visoke i tijekom zime. Europska komisija naglašava da se očekuje da će cijene pasti na proljeće, ali će ostati veće od prosjeka proteklih godina.
Većina zemalja EU, dodaje CNN, oslanja se na elektrane na gas kako bi zadovoljile potražnju za električnom energijom, a prema podacima Eurostata, oko 40 odsto tog gasa dolazi iz Rusije. Simons kaže da početna procjena Komisije ukazuje na to da je ruski Gazprom ispunjavao svoje dugoročne ugovore "pružajući malo ili nimalo dodatne opskrbe".
Predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Rusija ne koristi gas kao oružje i da je spremna pomoći u ublažavanju energetske krize Europe, dok je EU sazvala hitni samit kako bi se uhvatila u koštac sa skokom cijena, navodi Reuters.
Neki europski političari kažu da Moskva koristi krizu goriva kao polugu utjecaja, optužbu koju je Kremlj više puta odbijao. Putin je na energetskoj konferenciji u Moskvi u srijedu, 13. listopada rekao da tržište gasa nije uravnoteženo niti predvidljivo, posebno u Europi, ali je naglasio da Rusija ispunjava svoje ugovorne obveze za opskrbu klijenata i da je spremna povećati opskrbuako to Bruxelles zatraži.
Rusija i Europa uvučene su u spor oko novog gasovoda "Sjeverni tok 2" za opskrbu Njemačke ruskim gasom. Cjevovod je izgrađen, ali čeka odobrenje za početak pumpanja, usred protivljenja Sjedinjenih Država i pojedinih europskih zemalja koje strahuju da će Europa postati još ovisnija od Rusije.
Europska mreža operatora prijenosnog sustava za gas (ENTSOG), koja prati sigurnost opskrbe, rekla je da će hladna zima u Europi zahtijevati povećanje uvoza gasa za oko pet do 10 odsto u poređenju sa prethodnim maksimalnim nivoima.
Reuters naglašava da je energetska kriza pojačana i ovotjednim pozivom Međunarodne agencije za energiju (IEA) da se ulaganja u obnovljive izvore energije moraju utrostručiti kako bi svijet postigao neto nultu emisiju i ograničio globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzija do 2050., što je cilj Pariškog sporazuma o klimi.
"Svijet ne ulaže dovoljno da podmiri svoje buduće energetske potrebe", navodi se u izvješću, objavljenom uoči konferencije o klimatskim promjenama COP26 Ujedinjenih naroda u Glazgovu koja počinje 31. listopada.
