Posebna je pažnja tijekom razgovora pape Franje i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića jučer u Vatikanu pridana važnosti suradnje među narodima za mir i ulozi koju religije mogu imati u procesu pomirenja.
Papa Franjo primio je u Apostolskoj palači predsjednika Republike Srbije Vučića te se s njime zadržao u 35-minutnom razgovoru uz dvoje prevoditelja.
Bez crvenog tepiha
Nakon razgovora Vučić je papi predstavio izaslanstvo u kojem su bili ministar vanjskih poslova Ivica Dačić te najbliži suradnici.
Vučić je zatim razgovarao s državnim tajnikom kardinalom Pietrom Parolinom i tajnikom za odnose s drugim državama mons. Paulom Richardom Gallagherom.
Ured za tisak Svete Stolice obznanio je u priopćenju da se tijekom “srdačnih i otvorenih razgovora izrazilo zadovoljstvo dobrim odnosima između Svete Stolice i Srbije te se pohvalio prilog koji daje katolička zajednica cijeloj državi posebno na socijalnom polju”. Govorilo se i o situaciji u Srbiji i koracima koje je učinila prema eurointegraciji. To je obznanjeno u vatikanskom priopćenju.
Papa Franjo dočekao je Vučića ispred biblioteke kao što čini sa svim šefovima država, dok premijere pozdravlja tek nakon što bi ušli u papinsku biblioteku.
U vatikanskom dvorištu San Damaso, kamo državnici dolaze automobilima, bila je postrojena švicarska straža, ali nismo vidjeli (potpisani dopisnik je zajedno s poljskom kolegicom činio pool novinara akreditiranih pri Svetoj Stolici te zatim brifirao kolege o događaju) crveni tepih koji se obično postavlja.
Razgovoru, dakako, nismo prisustvovali, a po njegovu završetku opet smo ušli u biblioteku. Vučić je darovao papi Franji ikonu Stefana Nemanjića zvanog Prvovjenčani te kazao da je riječ o prvom srbijanskom kralju. Papa Honorije III. je 1217. poslao, preko svojih emisara, Stefanu u Srbiju srpsku krunu. Tim činom je Stefan, koji do tada bio veliki knez Raške, postao prvi kralj cijele Srbije i zbog toga je nazvan prvookrunjeni ili Prvovenčani, kako ga nazivaju u Srbiji.
Zahvala zbog Kosova
Vučić je poklonio i knjigu, presliku evanđelja uz knjigu tumačenja, pastirski štap izrađen u zapadnom i istočnom stilu te knjigu o crkvi sv. Nikole na Kosovu polju (podignutoj 1940., a zapaljenoj i demoliranoj u ožujku 2004.). Tom se knjigom, očito, htjelo dati do znanja da je Kosovo za Beograd i dalje Srbija. Zapravo, knjigama su se davali znakovi.
Franjo je, pokazavši pet knjiga koje je napisao, kazao da je to njegova biblioteka. Posebno je naglasio da se među njima nalazi ona o potrebi zaštite okoliša te brige za mlade. Papa je poklonio medaljon s Anđelom mira i tumačio njezino značenje, a onda i Dokument o ljudskom bratstvu koji su u Dohi potpisali papa Franjo i veliki imam Al-Azhara Ahmad Al-Tayyeb. Franjo je naglasio da je to dokument kojim se želi izbjeći međusobno napadanje između kršćana i muslimana.
Kako je prije putovanja u Vatikan Vučić kazao da će moliti papu da Sveta Stolica ne prizna Kosovo, pitao sam ga je li to učinio.
– Ne mogu vam kazati što sam rekao papi, a ni što mi je on odgovorio, ali zadovoljni smo držanjem Vatikana – odgovorio je Vučić. Izjavio je Vučić kako izuzetno cijeni principijelnu poziciju Svete Stolice po pitanju nepriznavanja jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, kao i razumijevanje za poziciju Srbije utemeljenu na poštovanju međunarodnog prava.
Pitao sam Vučića i je li razgovarao s papom o kanonizaciji kardinala Stepinca, posebno zna li nešto o dokumentu koji se u Vatikanu još treba proučiti, a koji je nedavno stigao.
Vučić mi je odgovorio kako su razgovarali o potrebi unapređenja odnosa među državama. Vučić je beogradskim novinarima rekao da je jedna od tema bila i neophodnost popravljanja odnosa između Srba i Hrvata.
– Veoma je bitna je uloga Svete Stolice u razgovorima Srba i Hrvata – zaključio je Aleksandar Vučić.
Papi Franji nepristupačni su još samo Moskva i Beograd
Aleksandar Vučić izjavio je kako bi volio da papa posjeti Srbiju, ali je podsjetio da je za to potrebna suglasnost Srpske pravoslavne crkve. Kazao je da je prenio papi pozdrave patrijarha SPC-a Irineja, a papa je pozdrave uzvratio. Vučić je kazao i da papa izuzetno cijeni patrijarha Irineja te da mu je to u razgovoru u dva ili tri navrata ponovio.
Papa Franjo želi unapređenje odnosa između pravoslavaca i katolika. To je pokazao tijekom svojih putovanja u Sarajevo, Sofiju, Skoplje, Bukurešt. No još su mu Beograd i Moskva nepristupačni. Kao i njegovi prethodnici, tako i Franjo održava dobre odnose s carigradskim patrijarhom Bartolomejem I.
Franjo drži kako za zbližavanje dvije crkve nisu potrebne teološke raspre, već, kako ponavlja, “ujedinjeni smo u krvi” koju su prolili i prolijevaju katolici i pravoslavci, posebno na Bliskom istoku.
