Posebni Odjel za ratne zločine Višeg suda u Beogradu krivima je proglasio osmero optuženih za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u mjestu Lovas 1991. godine. Željko Krnjajić osuđen na 6 godina zatvora, Milan Devčić na 8 godina, Darko Perić na 5 godina zatvora, Radovan Vlajković također na 5 godina, Radislav Josipović na 4 godine zatvora, Saša Stojanović na 7 godina, Jovan Dimitrijević na 6 godina zatvora i Zoran Kosijer na 6 godina zatvora. Ukupno, riječ je o 47 godina zatvora, znatno manje nego 60 koliko je tijekom sudskog procesa zatražio tužitelj Dušan Knežević
S obzirom da je riječ o ponovljenom postupku, u obrazloženju presude stoji da su kazne limitirane visinom prvih kazni i činjenicom da tužiteljstvo nije dokazalo sve radnje koje su im se stavljale na teret. Pravda je to - za mnoge premala i prekasna - koja se u malom slavonskom selu, gdje je izvršen jedan od najtežih zločina u Domovinskom ratu, iščekivala gotovo tri desetljeća.
Tijekom listopada i studenoga 1991. godine ubijeno je oko 70 mještana uglavnom hrvatske nacionalnosti, a najmasovniji zločin počinjen je 18. listopada 1991., kada su pripadnici Teritorijalne obrane i jedinice “Dušan Silni”, koristeći ih kao živi štit, natjerali 51 mještanina Lovasa da očiste lokalno polje od mina koje je JNA prethodno postavila.
Od eksplozije mina stradalo je oko 20 mještana, dok je većina bila ranjena. Nakon četiri godine prvog procesa, koji je počeo 2008., te ispitana 193 svjedoka, presudom 26. lipnja 2012. svi optuženici proglašeni su krivima i osuđeni na kazne zatvora, pojedinačno u rasponu od četiri do 20 godina zatvora. Tu je presudu, dvije godine kasnije, ukinuo prizivni sud u Beogradu, obrazloživši da je presuda “nerazumljiva i proturječna”, te da je donesena “uz bitne povrede članaka kaznenog postupka”, pa je predmet vraćen na ponovni postupak i odlučivanje.
Podsjećamo, suđenje započeto 2008. okončano je 4. lipnja završnim riječima optuženih Darka Perića, Radovana Vlajkovića, Radisava Josipovića, Jovana Dimitrijevića, Saše Stojanovića i Dragana Kosijera, koji su nijekali krivnju i zatražili oslobađajuće presude.
Okrivljeni Josipović izrazio je žaljenje zbog svih stradalih u Lovasu, ustvrdivši istodobno da u zločinima nije sudjelovao niti je izdavao zapovjedi. On je rekao da nije znao niti da je polje, na kojem su poginula 22 civila, minirano. Prvotna optužnica za ubojstva, zlostavljanja i mučenja 69 hrvatskih civila, obuhvaćala je 14 optuženih, a među njima četiri pripadnika nekadašnje JNA, četiri mještanina Lovasa, te šest pripadnika paravojne postrojbe "Dušan Silni".
Porazna je činjenica da je nerazumno dugo trajanje ovog sudskog postupka dovelo do toga da su u tom periodu petorica optuženih preminula te da je broj žrtava obuhvaćenih optužnicom u znatnom broju umanjen, sa 69 na 28, čime je velik broj članova obitelji ubijenih ostao uskraćen za pravdu. U sudnici, s druge strane, presudu su nestrpljivo iščekivali upravo oni, njih četvero pristigli jučer iz Lovasa: Jelena Baketa, Pero Lemunović, Vlado Krpan i Marija Badanjak.
- Godine i godine proveli smo u strahu od oslobađajuće presude. Svaka, pa i ovako mala kazna budi optimizam - poručili su članovi obitelji žrtava. Uz njih, izricanju presude nazočili su aktivisti i pravnici zagrebačke Documente – Centra za suočavanje s prošlošću te Fonda za humanitarno pravo Beograd (FHP), koji su s nelagodom komentirali kako su suđenja za ratne zločine potpuno su marginalizirana. - Predmet Lovas, na žalost, jedino je suđenje koje se u ovom trenutku odvija pred srpskim pravosuđem za zločine počinjene tijekom rata u Hrvatskoj. Kazne su razočaravajuće, a pravda upitna: za petero osuđenih su smanjene u odnosu na prethodne, a tek su za njih trojicu potvrđene - komentirao nam je Eugen Jakovčić iz zagrebačke Documente - Centra za suočavanje s prošlošću. No, utjeha je, kaže, barem u tome što su sva osmorica optuženih proglašeni krivima i osuđeni, i što će naposljetku ići u zatvor.
- Također, presuda je važna jer iz nje imamo potvrdu o karakteru rata, jer je dokazano da su u agresiji na RH sudjelovali pripadnici lokalnih milicija iz Lovasa i Tovarnika ali i pripadnici Teritorijalne obrane Valjevo kao i dobrovoljačke garde iz postrojbe Dušan Silni. To nam daje precizni presjek formacije koje su napadale Hrvatsku - kaže Eugen Jakovčić.
Optimizam bude i naznake da bi ovaj završni čin osmorici mogao biti i novi početak za pravdu. Naime, tijekom suđenja utvrđeno je kako veliku odgovornost za ratne zločine iz listopada 1991. godine nad hrvatskim civilima u Lovasu snosi i Druga proleterska gardijska motorizirana brigada JNA, odnosno njen zapovjednik Dušan Lončar.
Stoga je u jesen 2016. beogradski Fond za humanitarno pravo podnio kaznenu prijavu Tužiteljstvu za ratne zločine Republike Srbije, navodeći da je upravo Lončar 9. listopada 1991. godine naredio napad na Lovas i “čišćenje sela od pripadnika Zbora narodne garde i Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, kao i stanovništva koje je ‘neprijateljski nastrojeno’”. Premda već 11 godina traje sudski postupak protiv pripadnika postrojbi koje su bile podčinjene Lončarevoj brigadi, protiv Lončara do tada nije podizana optužnica. Sada su se za to stekli uvjeti.
