U velikom razgovoru za Politico predsjednik SAD-a Donald Trump još je jednom stavio do znanja da svoju politiku prema Europi i Ukrajini vidi bitno drukčije od većine europskih lidera i od svojih prethodnika u Bijeloj kući. Politico ga je u svom godišnjem izboru P28 proglasio najutjecajnijom osobom koja oblikuje Europu, a Trump je tu priliku iskoristio da napadne europsku politiku prema ratu u Ukrajini, migracijama i NATO-u, ali i da pošalje poruke Moskvi, Kijevu i Bruxellesu. Izjavio je i da Europa - propada.
"Rusija je jača, Ukrajina gubi teritorij, vrijeme im istječe"
Govoreći o ratu u Ukrajini, Trump je bez dileme rekao da je u pregovorima "u boljoj poziciji" Rusija, prenosi Index.
"Ne može o tome biti nikakve sumnje. Rusija je u jačoj pregovaračkoj poziciji. To je puno veća država. Ovo je rat koji se nikad nije smio dogoditi. Da sam ja bio predsjednik, ne bi se dogodio - i četiri godine dok sam bio predsjednik nije se dogodio", rekao je Trump.
Tvrdi da se rat mogao pretvoriti u "Treći svjetski rat" i da bi, da on nije na vlasti, svijet danas imao "puno veći problem nego sada", ali dodaje da je i sada "ogroman problem za Europu" i da se "ne rješava dobro".
Trump kaže da njegov tim već mjesecima kruži između Moskve i Kijeva s nacrtima mirovnog prijedloga te da "ljudi oko" Volodimira Zelenskog podržavaju najnoviju verziju, ali da je ukrajinski predsjednik navodno još nije ni pročitao.
"Njegovi su ljudi oduševljeni prijedlogom. Rekli su mi da im se sviđa, ali da ga on još nije pročitao. Mislim da bi trebao naći vremena da ga pročita. Puno ljudi umire", rekao je Trump, dodajući da Zelenski "mora početi prihvaćati stvari" jer je "u situaciji gubitnika".
Na pitanje je li Ukrajina već izgubila rat, odgovara da je "već prije 10 mjeseci izgubila ogroman pojas morske obale" i da je taj pojas sada "još širi".
"Ne možete to nazvati pobjedom. Pokazao bih vam kartu, to je stvarno puno izgubljenog teritorija", rekao je.
"Vrijeme je da održe izbore"
Trump otvoreno optužuje Kijev da izbjegava izbore pod izlikom rata: "Mislim da je vrijeme da održe izbore. Prošlo je puno vremena. Govore o demokraciji, ali dođe trenutak kad to više nije demokracija. Mislim da bi ukrajinski narod trebao imati taj izbor. Možda bi Zelenski pobijedio, ne znam. Ali izbori su važni."
Istodobno tvrdi da SAD više ne plaća Ukrajini:
"Ovo na nas ne utječe. Naša zemlja više ne plaća nikakav novac otkad im je Biden dao 350 milijardi dolara, tako stupidno. Da im to nije dao, možda bi se nešto drugo dogodilo", rekao je, opetovano hvaleći "hrabrost" ukrajinskih vojnika, ali uz zaključak: "U nekom trenutku, veličina obično pobijedi."
Mržnja između Putina i Zelenskog i sporni početak rata
Trump veliki dio odgovornosti za pat poziciju svaljuje na osobni odnos između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog.
"Razina mržnje između Putina i Zelenskog je golema. To je jedan od razloga zašto je ovaj rat toliko težak za riješiti", tvrdi.
Ponovno je iznio svoju verziju početka sukoba, tvrdeći da je "rat zapravo počeo" kad je administracija Baracka Obame "dala Krim" Rusiji, prenosi Index.
Govoreći kao "nekadašnji čovjek iz nekretnina", Krim opisuje kao "najvrijedniji komad u tom dijelu svijeta", "okružen morem sa četiri strane, s najboljom klimom i ogromnim potencijalom", i tvrdi da je upravo Obama "natjerao Ukrajinu da ga se odrekne".
Trump je također ispričao svoju verziju prvog sastanka Putina i Zelenskog:
"Kad je Zelenski prvi put došao i sreo Putina, rekao mu je dvije stvari: želim natrag Krim i hoćemo u NATO. Nije to rekao ni na osobito lijep način. On je sjajan prodavač, zovem ga P. T. Barnum. Uspio je isposlovati da mu korumpirani Joe Biden da 350 milijardi dolara. A pogledajte što je dobio - oko 25 posto zemlje mu nedostaje."
Smatra da je davno prije Putina postojao "neizrečeni dogovor" da Ukrajina neće ulaziti u NATO:
"Dugo prije Putina postojalo je razumijevanje da Ukrajina neće ići u NATO. I sad se to guralo."
O "slaboj Europi", migracijama i ratu
Možda i najveći dio intervjua Trump je posvetio kritici Europe. Dok većina europskih vlada govori da će "podržavati Ukrajinu dok ne pobijedi", on taj stav ismijava:
"Kažu da će podržavati Ukrajinu dok ne pobijedi - ja kažem, dok ne padnu. Ako tako misle, neka je podržavaju. Ali oni puno govore, a malo rade."
Tvrdi da europske države "ne rade dobar posao" ni u ratu ni u vođenju politika općenito:
"Poznajem ih sve jako dobro. Neke volim, neke su mi OK. Znam dobre lidere i loše, pametne i glupe - ima stvarno jako glupih. Europa ne radi dobar posao. Previše pričaju, premalo proizvode."
Posebno napada europsku migracijsku politiku, koju opisuje kao "katastrofu":
"Ako nastave ovim putem, mnoge europske države više neće biti održive. Njihova politika prema imigraciji je katastrofa. U Europu dolaze ljudi iz cijelog svijeta - ne samo s Bliskog istoka, dolaze iz Konga, i to iz zatvora u Kongu i mnogim drugim zemljama. Puštaju ih unutra neprovjerene, ne vraćaju ih natrag. To uništava Europu."
Za Švedsku, koju je nekad smatrao "najsigurnijom zemljom u Europi", kaže da je postala "vrlo nesigurna država". Za Njemačku tvrdi da je Angela Merkel napravila "dvije goleme greške - imigracija i energija".
Posebno se obrušio na gradonačelnika Londona Sadika Khana:
"Imate gradonačelnika koji se zove Khan. On je užasan gradonačelnik, nesposoban, ali i odvratan, gadan tip. Napravio je grozan posao. London je danas drukčije mjesto. Volim London, volim ga, i mrzim gledati što mu rade", rekao je, dodajući da se Khan "održava na vlasti" zahvaljujući novim migracijskim zajednicama koje glasaju za njega.
Za Pariz kaže da je "drugačiji grad nego što je bio", a cijelu sliku sumira porukom:
"Ovo je jedan od najljepših dijelova svijeta i mrzim gledati što se događa. Dopuštaju ljudima da ulaze nekontrolirano i neprovjereno. Ako žele spasiti svoje zemlje, moraju izbaciti sve koji su ušli ilegalno."
O novom američkom dokumentu u kojem se propisuje "otpor trenutnoj europskoj putanji"
Trumpova administracija nedavno je objavila novu strategiju nacionalne sigurnosti u kojoj se navodi da bi jedan od stupova američke vanjske politike trebao biti "poticanje otpora trenutnoj europskoj putanji unutar europskih država". Dokument je izazvao šok u mnogim europskim prijestolnicama, dok je Kremlj tu promjenu javno pozdravio kao "pozitivan korak" koji je "uglavnom u skladu s moskovskom vizijom".
Trump odbacuje tumačenje da ima strategiju slabljenja Europe:
"Nemam nikakvu viziju Europe, osim da bude snažna. Moja vizija je Amerika na prvom mjestu. Ali imam oči i uši, dobijam izvješća koja vi nikad nećete vidjeti. I mislim da je ono što se događa Europi užasno i opasno. Europa bi mogla postati posve drukčije mjesto."
Istodobno kaže da bi "volio gledati snažnu Europu", ali uz radikalne promjene, prije svega deportacije:
"Mislim da bi trebali izbaciti ljude koji su ilegalno ušli u njihove zemlje. Ako to ne učine, više neće imati jake nacije, promijenit će se i ideologija jer ljudi koji dolaze imaju potpuno drukčiju ideologiju."
"NATO me zove tata", hvali Orbana i napada širenje saveza
Trump je i u ovom razgovoru naglasio da se Europa po pitanju sigurnosti previše oslanja na SAD i da je upravo on natjerao saveznike da više plaćaju, prenosi Index.
"NATO me zove tata", rekao je, tvrdeći da je podigao izdvajanja izvan nekadašnjeg cilja od 2 posto BDP-a: "Onih 2 posto nisu plaćali, a onih 5 posto sada plaćaju."
Kaže da mu se sviđaju vođe koji, po njegovom uvjerenju, provode strogu migracijsku politiku, pa tako hvali mađarskog premijera Viktora Orbana i poljske vlasti:
"Orban je napravio sjajan posao po pitanju imigracije. On praktički nikoga ne pušta u zemlju. I Poljska je tu napravila dobar posao. Ali većina europskih država propadaju, trunu."
Potvrdio je da se u europskim izbornim kampanjama već miješao kroz javne preporuke, ponoseći se svojevremenom podrškom argentinskom predsjedniku Javieru Mileiju, za kojeg tvrdi da je u trenutku njegova javnog odobravanja "gubio, a onda uvjerljivo pobijedio".
Orban je ranije rekao da mu je Trump obećao pristup američkom "financijskom štitu" vrijednom do 20 milijardi dolara. Trump to poriče:
"Nisam mu to obećao, ali naravno da je tražio. Ono što mogu reći jest da radi jako dobar posao po pitanju imigracije."
Kad je riječ o budućem širenju NATO-a, Trump kaže da "više nije ostalo puno država" koje bi mogle ući, ali podsjeća da je "odavno prije Putina postojalo razumijevanje da Ukrajina neće biti članica".
Švedsku, koja je nedavno ušla u savez, opisuje kao primjer zemlje koja je zbog migracija postala "opasna", ali ne kaže izričito da bi je izbacio iz NATO-a. Turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana naziva "prijateljem" i "tvrdom osobom" s kojom "brzo rješava probleme" kad ga europski saveznici zamole da posreduje.
O Venezueli
U Venezueli, Trump poručuje da su “dani Nicolása Madura odbrojani”, ali odbija otkriti bi li poslao američke snage na teren. Umjesto jasnog odgovora, vraća se na priču da je Maduro poslao “milijune ljudi” u SAD, uključujući zatvorenike, dilere, narko-bossove i osobe iz psihijatrijskih ustanova, te da venezuelanske bande i dalje šalju drogu i “najgore ljude” preko granice.
Kontroverzne napade na navodne narko-brodove pravda tvrdnjom da “svakim potopljenim brodom spašavaju 25.000 američkih života”, iako američke službe procjenjuju da je glavnina ilegalnog fentanila povezana prije svega s Meksikom i Kinom. Pomilovanje bivšeg honduraškog predsjednika Juana Orlanda Hernándeza, osuđenog u velikom narko-slučaju, opisuje kao ispravak “politički montiranog procesa” na koji su ga, kaže, nagovorili saveznici u Hondurasu.
Republikanci
Na kraju razgovora, na pitanje ima li u Republikanskoj stranci nekoga tko bi mogao ponoviti njegovu mobilizaciju birača, Trump odgovara da “se nada da postoji”, ali da se to “nikad ne zna dok ne budu testirani”. Podsjeća da danas ima “puno više iskustva nego prvi put”, hvali svoj sadašnji kabinet kao bolji od prvog i usput naglašava da “usput uređuje i Bijelu kuću”, uključujući veliku dvoranu za bal koji “pokušavaju napraviti već 150 godina”, prenosi Index.
Otvori KEKS Pay
