Prema najnovijem izvješću Instituta za proučavanje rata (ISW), Rusija i Sjeverna Koreja produbljuju vojnu suradnju, dok Kremlj istovremeno pokazuje da nema namjeru pregovarati o završetku rata u Ukrajini. Japanski mediji izvještavaju da je Rusija pristala pomoći Sjevernoj Koreji u razvoju i masovnoj proizvodnji bespilotnih letjelica, u zamjenu za sjevernokorejske vojnike koji se bore u Ukrajini. Moskva pritom odbija pomoći Pjongjangu u razvoju nuklearnog oružja, bojeći se pogoršanja odnosa sa SAD-om i Kinom.
Trenutna situacija na terenu pokazuje intenziviranje borbi u nekoliko ključnih sektora. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da su se tisuće sjevernokorejskih vojnika vratile u aktivnu borbu u Kurskoj oblasti nakon kraće pauze, što je značajno pojačalo ruski pritisak u tom području. Ukrajinske snage objavile su video koji navodno prikazuje sjevernokorejske vojnike kako izvode koordinirane napade zajedno s ruskim snagama, pri čemu se primjećuje povećana učinkovitost njihovih zajedničkih operacija.
Sjevernokorejski vojnici su bili maknuti s fronta u Kursku od sredine siječnja, jer su navodno bili masovno pogibali u sukobima s Ukrajinom, navodi Politico. Njih 300-tinjak vojnika iz Sjeverne Koreje poginulo, dok je njih 2700 ranjeno, što je značajan broj s obzirom da je Pjongjang poslao 12.000 svojih vojnika da se udruže s Rusima. Njihova učinkovitost je ograničena, navodi se u nekim izvješćima, jer nisu upoznati s modernim ratovanjem pa često pucaju na dronove i letjelice. Uz to, neki neprovjereni izvori spominju da su Sjevernokorejci počeli odavati tajne podatke Ukrajncima, što bi znatno moglo otežati Rusima ratovanje.
Međutim, Rusi od ljeta prošle godine pokušavaju ponovno zauzeti Sudžu, grad u Kursku kojeg su izgubili prodorom Ukrajinaca na ruski teritorij. Velika pobjeda za Ruse bila bi kad bi ponovno mogli vratiti ovaj grad do obljetnice 3 godine od početka rata u Ukrajini, no prema podacima s terena - to će biti teško izvedivo, posebice jer bi Ukrajinci navodno uskoro mogli zatvoriti ''obruč'' u dijelu teritorija i zatvoriti prolaz Rusima. Ukrajinci napreduju na području Kurska, a Putin ne uspijeva okupiti dovoljno vojnika koliko bi mu trebalo za oslobađanje grada. Prema nekim analitičarima, trenutno ih je tamo oko 80.000 i trebat će mu još njih 20.000 da bi se određene operacije mogle izvesti, no te informacije ostaju neprovjerene.
Analiza stanja na terenu ukazuje da rusko vojno zapovjedništvo provodi značajno pregrupiranje snaga, posebno u smjeru Torecka. Premještanje trupa iz područja Kurahova prema Torecku upućuje na pripremu veće ofenzive prema Kostjantinivki, planirane za proljeće ili ljeto 2025. Ukrajinske obrambene pozicije u tom sektoru suočavaju se s pojačanim artiljerijskim napadima i izviđačkim aktivnostima, što potvrđuje procjene o predstojećoj ofenzivi.
U širem kontekstu, Estonija, Latvija i Litva prekinule su veze sa sovjetskom električnom mrežom koja ih je povezivala s Bjelorusijom i Rusijom, kao dio strateškog plana za potpunu energetsku neovisnost od Rusije i dublju integraciju s EU. Ova odluka dodatno komplicira geopolitičku situaciju u regiji i pokazuje odlučnost baltičkih država da se odupru ruskom utjecaju. Najnoviji razvoj događaja i analiza stanja na terenu jasno pokazuju da Rusija aktivno radi na jačanju svojih vojnih kapaciteta i produbljivanju savezništava, posebno sa Sjevernom Korejom, dok istovremeno odbija mogućnost pregovora o miru s Ukrajinom. Ukrajinske oružane snage nastavljaju pružati otpor, ali se suočavaju s sve većim izazovima zbog pojačanog ruskog vojnog angažmana i koordiniranih akcija s njihovim saveznicima.
