Godišnje u hrvatsku mirovinu odlazi oko 50 tisuća zaposlenih i to većinom u punu i prijevremenu starosnu mirovinu. Muškarci mogu u prijevremenu mirovinu sa 60 godina života uz uvjet da imaju 35 godina staža, dok je za žene ta granica ove godine 58 godina i 9 mjeseci starosti uz 33 godine i devet mjeseci staža. Ženama se uvjeti za odlazak u mirovinu povećavaju za tri mjeseca svake godine i od 2030. godine izjednačit će se s muškarcima. Ove godine žene mogu u starosnu mirovinu u dobi od 63 godine i 9 mjeseci, a muškarci sa 65 godina, uz najmanje 15 godina staža.
Rupe u stažu
U mirovinu odlaze generacije rođene krajem 50-ih ili početkom 60-ih godina prošlog stoljeća, čija je radna karijera počela u socijalizmu. Ta je generacija prošla i teško iskustvo ratne ekonomije te tranzicijskih i pretvorbenih problema, kada su se poslovi gubili preko noći ili radnici mjesecima nisu primili nikakve plaće. Još veći problem imaju ljudi koji su možda radili u nekoj od bivših jugoslavenskih republika te i od njih potražuju dio staža. Svima koji planiraju u mirovinu u sljedećih godinu dana savjetuje se da predaju zahtjev za pretkompletiranje njihovih mirovinskih podataka. Obavijest o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu mirovinu može se podnijeti preko portala e-građani ili predajom obrasca u područnom uredu HZMO-a. U tih godinu dana trebale bi se raščistiti moguće nedoumice oko plaćenih doprinosa i staža zbog kojih neki ljudi mjesecima, pa i godinama, čekaju na prvu mirovinu.
Pretkompletiranje je posebno važan korak za radnike koji su tijekom radnog vijeka bili obrtnici, pripadnici samostalne profesije, poljoprivredni osiguranici ili registrirani porezni obveznici koji su sami sebi plaćali doprinose. Takvih je trenutačno više od stotinu tisuća. Bilo je i radnika koji su ostajali bez posla pa su sami uplaćivali produljeno osiguranje kako ne bi imali prekide staža. Često ih, pred mirovinom, HZMO traži dokaz plaćenih doprinosa za razdoblje otprije 20 ili 30 godina. – Nemam više uplatnice, tko će ih čuvati 30 godina. Nije mi jasno zašto me traže uplatnice kad je taj staž evidentiran u mojoj radnoj knjižici, požalio nam se jedan budući umirovljenik. Drugi je čuvao uplatnice, no one su sad izblijedile i potpuno nečitke. Trećoj osobi roditelji su neko vrijeme plaćali poljoprivredno osiguranje, ali ne može naći uplatnice.
Na pitanje zašto HZMO traži od ljudi koji su uplaćivali produljeno osiguranje ili su bili u statusu slobodnih profesija da dostave dokaze o plaćenim mirovinskim doprinosima čak i kada je taj staž uredno upisan u radnu knjižicu, dobili smo opširan i neodređen odgovor. Takve bi se evidencije trebale rješavati promptno, a ne s 30 i više godina zakašnjenja.
– Osim osoba u radnom odnosu, u obveznom mirovinskom osiguranju su i samostalni obveznici doprinosa (primjerice obrtnici, samostalne profesionalne djelatnosti). Za razliku od radnika, oni su sami za sebe obveznici uplate doprinosa i staž osiguranja im se priznaje na temelju plaćenih doprinosa prema potvrdi tijela nadležnog za isplatu. Na temelju upisa u odgovarajući registar ili rješenja nadležnog tijela o obavljanju samostalne profesionalne djelatnosti uspostavlja se svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju i evidentiraju se odgovarajući prijavno-odjavni podaci. U skladu sa zakonskim odredbama, navedena razdoblja priznaju se u staž pod uvjetom da su plaćeni doprinosi – odgovorili su u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Kažu da je evidentiranje, naplata i prisilna naplata doprinosa u nadležnosti Porezne uprave te HZMO pribavlja odgovarajuće potvrde o plaćenim doprinosima od Porezne uprave koja samostalne obveznike zadužuje doprinosima. Nismo dobili objašnjenje zašto onda ljude koji su predali zahtjev za pretkompletiranje pozivaju da donesu uplatnice. – Ističemo da se radi o obveznom osiguranju i razdoblja moraju biti evidentirana (kako navodite u svom upitu – upisana u radnu knjižicu), a bit će priznata pod uvjetom da su doprinosi podmireni, kažu u HZMO-u i dodaju kako osiguranici mogu podnijeti zahtjev za utvrđivanje staža osiguranja samostalnog obveznika doprinosa nakon prestanka osiguranja, neovisno o ostvarivanju prava na mirovinu.
Kakva je situacija s radnicima koji su bili zaposleni u privatnom ili državnom sektoru ako su slučajno radili u firmama koje nisu uplaćivale doprinose?
Radnicima dovoljna prijava
– Zakonom o doprinosima propisano je da je obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa poslodavac, a staž osiguranja za radnike utvrđuje se ovisno o evidencijama iz područja rada, pravilnim i pravodobnim uspostavljenim propisanim obrascima o plaći, radnom vremenu radnika i drugim relevantnim podacima. Dakle, staž osiguranja za radnike se utvrđuje na temelju isprava izdanih u skladu sa zakonom, a ne potvrde o plaćenim doprinosima jer radnici nisu sami za sebe obveznici uplate doprinosa, objasnili su iz HZMO-a. Radnik, dakle, neće ostati bez mirovinskog staža čak i ako se pokaže da firma u kojoj je radio mjesecima nije isplaćivala plaću te plaćala doprinose te je, u međuvremenu, likvidirana, uz uvjet da je imao prijavu na mirovinsko te je bio formalno zaposlen na puno radno vrijeme. Njemu će se, za period u kojemu ne postoji uplata doprinosa, mirovina računati kao da je primao prosječnu plaću.
– Vezano uz dio upita koji se odnosi na kontrolu doprinosa, skrećemo pozornost da HZMO ne obavlja kontrolu doprinosa, već kontrolu pravilnosti podataka o stažu osiguranja i osnovicama koje služe za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. Spomenuta kontrola obuhvaća provjeru pravilnosti uspostave prijavno-odjavnih podataka za obveznika (poslodavca) i za osiguranike, pravilnosti podataka o stažu osiguranja i stažu osiguranja s povećanim trajanjem te pravilnosti osnovica za ostvarivanje prava, kao što su isplaćena plaća, naknade i ostali primici – ističu u HZMO-u.
