Aljaska nije samo geografski pogodno mjesto za sastanak koji je američki predsjednik zakazao s ruskim čelnikom. Ova savezna država SAD-a ima i vlastitu rusku povijest. Vojna baza Elmendorf-Richardson, gdje će se sastanak održati, udaljena je zračnom linijom 5.400 kilometara od Washingtona i 7.000 kilometara od Kremlja. Povijesno, Aljaska je područje povezano i s Rusima i s Amerikancima. Sve do kraja posljednjeg ledenog doba, prije otprilike 10.000 godina, postojao je kopneni most između današnjeg istoka Rusije i Aljaske. Pretpostavlja se da su njime prvi ljudi kročili na američki kontinent. Kasniji porast razine mora prekinuo je ovaj put, a domorodački narodi ostali su na Aljasci sami, piše DW.
Godine 1725. ruski car Petar Veliki poslao je mornara Vitusa Beringa na ekspediciju tijekom koje je istražio tjesnac koji je kasnije nazvan po njemu. U narednim desetljećima ruski mornari pristajali su na različitim dijelovima Aljaske, osnivali naselja i razvijali unosnu trgovinu krznom. Godine 1799. car Pavao I. dodijelio je trgovački monopol Rusko-američkoj kompaniji, koja je tada preuzela i administrativne funkcije u koloniji. Sredinom 18. stoljeća prihodi od trgovine krznom počeli su opadati jer su ruski kolonizatori previše intenzivno lovili tuljane i morske vidre. Rusija je, oslabljena nakon Krimskog rata, željela profitabilno prodati Aljasku. Velika Britanija, koja je tada još vladala Kanadom, pokazala je interes, no SAD nije htio dopustiti uspjeh tadašnjem suparniku i ponudio je tada značajnih 7,2 milijuna dolara.
Dugo se Aljaska smatrala beskorisnom divljinom, sve dok 1967. nisu otkrivena velika nalazišta nafte. Taj klimatski štetan energent i danas doprinosi gospodarskom razvoju Aljaske. Nekoliko sati nakon stupanja na dužnost 20. siječnja 2025., Donald Trump je dekretom naredio proširenje eksploatacije nafte i plina te istodobno ublažio ekološke propise. U inauguracijskom govoru Trump je također najavio da želi najvišoj planini Aljaske, a time i SAD-a, vratiti ime Mount McKinley. Ona je nosila to ime od 1917. do 2015., kada joj je predsjednik Barack Obama vratio domorodačko ime Denali. William McKinley jedan je od Trumpovih omiljenih predsjednika: koristio je carine kao vanjskopolitički instrument i proširio teritorij SAD-a na Havaje i druga otočja u Pacifiku i Atlantiku. I nakon prodaje Aljaske SAD-u, Rusija je zadržala svoj trag: ondje i danas djeluje oko 80 ruskih pravoslavnih zajednica koje Božić slave tek početkom siječnja.
Tijekom Hladnog rata Beringovo more činilo je tzv. „ledenu zavjesu“, pandan Željeznoj zavjesi u Europi. Aljaska je iznenada postala prva linija obrane američkog kontinenta u slučaju sovjetskog napada. Američka vojska izgradila je baze poput Elmendorf-Richardsona kod Anchoragea, kao i radarske sustave i raketne položaje. Republikanka Sarah Palin, porijeklom s Aljaske i kandidatkinja za potpredsjednicu 2008. uz Johna McCaina, upozoravala je na Rusiju kao neposrednog susjeda. Tadašnja guvernerka Aljaske željela je potaknuti veću opreznost prema Rusiji. Ruske su trupe tada upravo ušle u Gruziju, pa je Palin zahtijevala da se Gruzija i Ukrajina prime u NATO. U Beringovu prolazu dva Diomedova otoka udaljena su samo tri kilometra – veći pripada Rusiji, manji Aljasci.
To neposredno susjedstvo iskoristila su dvojica Rusa u listopadu 2022., kada su malim čamcem prešli s ruskog na otok Saint Lawrence u Aljasci kako bi izbjegli regrutaciju za rat u Ukrajini. Upravo o tom ratu sada Trump i Putin žele razgovarati u Anchorageu – bez prisustva Ukrajine. Putin neće biti prvi strani čelnik kojeg američki predsjednik prima u Anchorageu; u rujnu 1971. ovdje je sletio japanski car Hirohito, nakon čega je nastavio put u London, Bonn i Pariz. U Veliku Britaniju, Njemačku ili Francusku Putin danas ne bi mogao putovati – u sve tri zemlje, političar za kojim je izdan međunarodni uhidbeni nalog, vjerojatno bi bio uhićen i izručen Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu. SAD ne priznaje taj sud, pa se Putin na Aljasci nema čega bojati. Iz Washingtona gledano, najveća savezna država SAD-a toliko je daleko da gotovo izgleda kao dio Rusije. Donald Trump je ovoga tjedna rekao novinarima u Bijeloj kući: „Sastajem se s Putinom – u petak idem u Rusiju.“
Otvori KEKS Pay
