Nakon što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu, stotine pravoslavnih svećenika suočilo se s represijom zbog neslaganja s politikom ruskih vlasti i crkvenih čelnika, tvrde aktivisti za ljudska prava. Neki pravoslavni svećenici su pobjegli iz Rusije, strahujući od progona Putinovih vlasti ili im je zabranjena služba u Ruskoj pravoslavnoj crkvi pod kontrolom Moskve. Drugi su završili u zatvoru zbog javnog protivljenja ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Osim klasičnih izazova emigracije, poput podnošenja zahtjeva za vizu i traženja posla, izbjegli svećenici suočavaju se s problemima, jer često nemaju vještine koje bi mogli prenijeti u druge profesije. DW je razgovarao s nekoliko ruskih svećenika koji sada žive u egzilu u Njemačkoj kako bi saznali kako se oni prilagođavaju životu u novoj zemlji, piše DW.
Otac Jakov, čije je ime promijenjeno iz sigurnosnih razloga, bio je svećenik u pravoslavnoj crkvi na zapadu Rusije od kasnih 2010-ih. Kada je Rusija napala Ukrajinu, uključio se u antiratne inicijative. Taj angažman omogućio mu je da dobije humanitarnu vizu za jednu istočnoeuropsku zemlju, neposredno prije nego što je Rusija u rujnu 2022. objavila djelomičnu mobilizaciju vojnih rezervista.
"Iako me nisu direktno progonile ni državne ni crkvene vlasti, shvatio sam da više nemam nikakve perspektive da ostanem u Rusiji... pod trenutačnim političkim režimom i situacijom u Ruskoj pravoslavnoj crkvi", rekao je Jakov za DW. On je već planirao napustiti Rusiju, ali nakon objave mobilizacije, imao je svega nekoliko dana da se spakira i pobjegne. Iako su svećenici mogli biti izuzeti od vojne službe, rekao je da ga je zabrinjavala mogućnost da se "sutra sve može promijeniti".
Teško živjeti kao izbjeglica
Ali Jakov se teško snalazio u novoj zemlji. Nekoliko mjeseci je ilegalno prao suđe, zarađujući samo 3,50 eura po satu. Kasnije je dobio stipendiju za učenje njemačkog jezika u Saveznoj Republici, gdje živi od rujna 2023.
Još uvijek je zabrinut za budućnost. Želi nastaviti studije u Njemačkoj, ali kaže da mu je, kao ruskom pravoslavnom svećeniku, teško pronaći mjesto pod suncem bilo gdje u zapadnoj Europi. "Moguće je, ako imate neki dobar sekularni posao. Na primjer, ako ste IT-stručnjak ili imate znanstvenu pozadinu, onda je mnogo lakše", rekao je.
IT stručnjak i aktivist za ljudska prava
Poput desetina drugih antiratnih svećenika iz Rusije, Jakov prima pomoć od neprofitne organizacije Peace Unto All, čiji je suosnivač bio otac Valerijan Dunin-Barkovski. 2024. godine je ova organizacija pružila pomoć 45-rici svećenika i njihovim obiteljima i to financijskom podrškom od ukupno 120.000 eura, rekao je Dunin-Barkovski.
"Pitanje financija je ključno za nas. Onima kojima treba pomoć, najvažnije je vrijeme. Neki moraju izučiti novo zanimanje, nakon što im je zabranjeno da obavljaju crkvenu službu. Neki moraju boraviti u trećoj zemlji, kako bi podnijeli zahtjev za vizu. Neki moraju čekati da se njihov slučaj ispita, kako bi im bilo dozvoljeno da služe u drugoj zemlji", rekao je Dunin-Barkovski za DW.
Dunin-Barkovski, koji sada živi u Njemačkoj, bio je uključen u crkvu još dok je bio u Rusiji. Njegov najstariji sin bio je procesuiran 2018. godine zbog sudjelovanja na demonstracijama koje je organizirao tadašnji ruski oporbeni lider Aleksej Navaljni, koji je preminuo u zatvoru 2024. godine.
"Shvatili smo da moramo otići", rekao je Dunin-Barkovski. "Dobio sam ponudu i napustio dobro plaćeni posao u Moskvi, kako bih ga zamijenio nekim nepoznatim poslom u Njemačkoj. I od tada sam ovdje." Sada radi u IT-sektoru i služi kao svećenik u pravoslavnoj župi (parohiji) Svetog Nikole u Düsseldorfu, na zapadu Njemačke. U njegovoj düsseldorfskoj župi, kaže, broj župljana barem se udvostručio od invazije na Ukrajinu.
Preseljenje iz Španjolske u Njemačku
Otac Andrej Kordočkin, drugi suosnivač projekta Peace Unto All, pravoslavni je svećenik već više od 20 godina, uključujući službu u parohiji u Madridu, glavnom gradu Španjolske. Kada je Rusija napala Ukrajinu, Kordočkin je dospio u centar pažnje "bez namjere da to tako bude".
"Španjolski mediji su trebali nekoga iz Rusije, s kim bi mogli razgovarati. A pošto se veleposlanstvo tada povuklo u duboku defenzivu, mi i naša crkva sa zlatnim kupolama dospjeli smo u fokus", rekao je Kordočkin za DW. Iako je bio dio Ruske pravoslavne crkve, bilo mu je važno da ne dijeli "društveno-političku agendu, koja je postajala mainstream u Moskvi".
Zbog njegovih antiratnih izjava, Ruska pravoslavna crkva ga je početkom 2023. suspendirala na tri mjeseca. Tada je shvatio da je njegov " egzodus iz Madrida gotova stvar". Nakon što mu je njemačka crkva ponudila malu stipendiju, Kordočkin se preselio u Njemačku, gdje radi postdoktorsku disertaciju na temu: Eklezijastički (crkveni) i teološki aspekti ruskog rata protiv Ukrajine.
Težak život ruskih svećenika u egzilu
Kordočkin je također rektor pravoslavne parohije u Tilburgu, na jugu Nizozemske. Njegova župa/parohija je pod upravom Vaseljenske patrijaršije Carigrada, a ne Ruske pravoslavne crkve. Rusija je prekinula veze s Carigradskom patrijaršijom 2018. godine, nakon što je ona odobrila neovisnost (autokefalnost) Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, koja je ranije bila pod upravom Rusije.
Ali, kako kaže Kordočkin, to ne znači da drugi pravoslavni svećenici mogu jednostavno prijeći u drugu patrijaršiju. "Teško je prijeći iz jedne patrijaršije u drugu, čak i ako je svećeniku zabranjena služba u Ruskoj pravoslavnoj crkvi."
Ali, prihvaćanje u drugu crkvu, ne jamči stabilnost i primanja za život. "Sam prihvat u eparhiju ne znači i financijsku podršku", rekao je Kordočkin koji svoju obitelj ne izdržava iz crkvenih sredstava već od stipendije koju prima u Njemačkoj. Valerijan Dunin-Barkovski i Andrej Kordočkin vjeruju da mnogi pravoslavni vjernici u Njemačkoj traže parohije koje nisu pod kontrolom Moskve.
"Ovih dana mnogo toga ovisi o ljudima koji vjeruju i žele ostati vjerni Isusu i Evanđelju. Baš kao što nam Putin i njegove pristalice ne mogu oduzeti Rusiju, tako ni Gundjajev (svjetovno ime patrijarha Kirila iz Moskve, nap. red.), ni njegovi ljudi nam ne mogu oduzeti pravoslavnu vjeru", zaključuje Dunin-Barkovski.