Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima prema 75 dolara budući da je strah ulagača od američko-kineskog trgovinskog rata koji bi zakočio potražnju prevagnuo nad nagovještajima američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi mogao ponovo blokirati iranski izvoz nafte.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 98 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 75,22 dolara. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu i njime se trgovalo po 71,76 dolara.
U utorak pozornost trgovaca zaokupio je odgovor Pekinga na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju novih carina na uvoz iz Kine.
Peking je objavio da će uvesti carine na uvoz američke nafte, ukapljenog plina i ugljena, što je među trgovcima raspirilo strahovanja da će spor prerasti u trgovinski rat i zakočiti rast svjetskog gospodarstva i potražnje za energentima.
"Trumpov kaos u carinskoj politici i trgovinski rat nisu dobri za rast svjetskog gospodarstva i potražnje za naftom. Krajnje hiroviti potezi (američkog predsjednika - op.ur.), štetni po gospodarski rast, vjerojatno će zakočiti poslovna ulaganja i osobnu potrošnju", procjenjuje Bjarne Schieldrop iz SEB-a.
Zabrinutost za potražnju dodatno je potpirio snažan rast zaliha u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču.
Zalihe sirove nafte porasle su prošli tjedan za 5,03 milijuna barela, a zalihe benzina za 5,43 milijuna barela, prema izvorima koji citiraju podatke udruge proizvođača API. Još su snažnije poskočile zalihe destilata, za gotovo sedam milijuna barela.
Američko ministarstvo energetike objavit će podatke tokom dana.
Strah od trgovinskog rata i posustajanja potražnje potisnuo je u drugi plan izjavu američkog predsjednika da bi mogao ponovo posegnuti za mjerama "maksimalnog pritiska" na Teheran iz prvog mandata, koje su gotovo potpuno blokirale iranski izvoz nafte.
Trump je utorak potpisao memorandum kojim je ponovo uspostavio oštru politiku prema Iranu iz prvog predsjedničkog mandata. Prilikom potpisivanja dokumenta rekao je da je vrlo oštar, dodavši da je spreman na dogovor s Teheranom.
"Što se mene tiče, stvari su jako jednostavne: Iran ne može imati nuklearno oružje", rekao je američki predsjednik. Upitan koliko je Teheran blizu razvoja oružja, odgovorio je: "Previše".
Iran je opetovano naglašavao da ne želi razviti nuklearno oružje. Iransko izaslanstvo pri Ujedinjenim narodima nije odmah u utorak odgovorilo na upit Reutersa da komentira izjave američkog predsjednika.
U srijedu iranski ministar za naftu Mohsen Paknedžad upozorio je da bi jednostrane sankcije proizvođačima nafte stvorile nestabilnost na tržištima energenata, izvijestila je novinska agencija SHANA.
Izvoz nafte donio je Iranu 53 milijarde dolara u 2023. godini i 54 milijarde u 2022., prema procjenama američkog ministarstva energetike. Iran je lani proizveo najviše nafte od 2018., prema podacima Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC).
"Tržište nafte razapeto je između bojazni da će eskalacija trgovinskog rata naškoditi rastu svjetske potražnje za naftom i mogućih neočekivanih poremećaja u iranskom izvozu nafte", sažeo je Schieldrop raspoloženje među ulagačima.
OPEC je odvojeno objavio da je u utorak barel košarice nafte njegovih članica pojeftinio za 1,09 dolara, na 76,9 dolara.
