Ovogodišnji rujan bio je drugi najtopliji rujan u svijetu otkako postoje mjerenja. Prosječna globalna temperatura iznosila je 16,27 stupnjeva Celzijevih, objavila je danas europska služba za praćenje klimatskih promjena Copernicus.
Rujan je ujedno bio drugi mjesec zaredom u kojem je globalna temperatura bila za više od 1,5 stupnjeva viša od prosjeka iz predindustrijskog razdoblja, odnosno vremena prije nego što su ljudi počeli masovno koristiti fosilna goriva.
U zapadnoj Europi rujan je bio među najtoplijima otkako postoje mjerenja, s temperaturom izjednačenom s dosadašnjim rekordom. Gledajući cijelu Europu, bio je treći najtopliji rujan.
Dugotrajna suša dovela je do rekordno niskih vodostaja u pojedinim dijelovima velikih europskih rijeka, uključujući Rajnu, Dunav, Vislu te francuske rijeke Garonu i Dordogne. Zbog niskih vodostaja u nekoliko europskih zemalja pojavili su se problemi s riječnim prometom, opskrbom vodom i poljoprivredom, objavio je Copernicus.
Istodobno je površina morskog leda oko Antarktike dosegnula treći najmanji zimski maksimum otkako postoje mjerenja. Riječ je o najvećoj površini koju morski led oko Antarktike doseže tijekom zime na južnoj polutki.
Direktor Copernicusa Carlo Buontempo rekao je da su nakon iznimno toplog ljeta u dijelovima Europe ponovno zabilježene "iznimno visoke temperature". "Ponovno imamo niz mjeseci s temperaturama višima od 1,5 stupnjeva Celzijevih, a s obzirom na to da se snažan fenomen El Niño i dalje intenzivira, vjerojatno će se takav trend nastaviti i tijekom 2027. godine", rekao je.
El Niño je prirodna klimatska pojava povezana sa zagrijavanjem površinskih voda u dijelu Tihog oceana, koja može dodatno povećati globalne temperature i utjecati na vremenske prilike diljem svijeta. Buontempo je upozorio da je prekoračenje granice zagrijavanja od 1,5 stupnjeva, koju je kao cilj postavio Pariški klimatski sporazum, bilo "samo pitanje vremena".
"Koliko ćemo premašiti tu granicu i koliko će to trajati, još uvijek ovisi o nama", rekao je.
Pariški klimatski sporazum usvojen je 2015. godine, a prihvatilo ga je 195 država i drugih stranaka. Njime su se zemlje obvezale nastojati ograničiti rast prosječne globalne temperature na znatno manje od dva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, uz cilj da zagrijavanje ne prijeđe 1,5 stupnjeva.
Važno je napomenuti da jedan ili nekoliko mjeseci s temperaturama višima od te granice ne znači da je cilj Pariškog sporazuma već trajno premašen. On se odnosi na dugoročno globalno zagrijavanje, a ne na temperaturu pojedinog mjeseca.
Otvori KEKS Pay
