Ukrajinska noćna mora je da će američki predsjednik Donald Trump iskoristiti summit u petak sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom kako bi se prikazao kao kandidat za Nobelovu nagradu za mir, prisiljavajući na rješenje rata koje bi izdalo Kijev, navodi Politico. Zbog toga će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ključni europski saveznici iskoristiti sastanak s Trumpom u srijedu kako bi definirali crvene linije za koje se nadaju da će odvratiti Putina od korištenja sporazuma s Trumpom kao prilike za pregrupiranje i nastavak njegovog glavnog cilja — ne samo osvajanja dijela istočne Ukrajine, već uništenja neovisne ukrajinske države. "Shvaćamo namjere Rusa da pokušaju prevariti Ameriku — to nećemo dopustiti", rekao je Zelenski ranije ovog tjedna.
Osim što obećava žestoke rasprave o daljnjoj nezakonitoj okupaciji ukrajinskog teritorija, Kijev će htjeti osigurati da Moskva plati za stotine milijardi dolara vrijednu štetu koju je prouzročila te da vrati 20.000 otete djece, zajedno s ratnim zarobljenicima. Glavni cilj Ukrajine je postići dogovor koji ima značajna sigurnosna jamstva te ne dopušta Trumpu i Putinu da se udruže u reintegraciji Rusije u globalnu ekonomiju. Naime, to bi samo omogućilo Putinu da ojača Rusiju za nove ofenzive.
Raspoloženje u Kijevu skeptično je prema onome što će proizaći iz Aljaske. "Ne očekujem nikakav proboj s ovog summita. Putin nije odustao od svog krajnjeg cilja da uništi Ukrajinu. Može se složiti samo s prekidom vatre koji će stvoriti uvjete za naše uništenje", rekao je Oleksandr Merezhko, predsjednik Odbora za vanjske odnose u ukrajinskom parlamentu. "U slučaju Trumpa i njegove diplomacije, sve je to radi slike... Spektakl za medije, poput sastanka s Kim Jong Unom. Ali za Putina, ovaj sastanak znači puno jer ga prikazuje kao vođu velike države s političkim interesima, a ne međunarodnog izopćenika kakav bi trebao biti, jer nije odustao od želje da uništi ukrajinsku državnost", dodao je Merezhko.
Tijekom svog govora 2022. kojim je najavio invaziju Ukrajine, Putin je rekao da je jedan od njegovih ključnih ciljeva "oslobađanje Donbasa od kijevskog režima", kao i "demilitarizacija i denacifikacija" zemlje. Američka strana predlaže ideju da Ukrajina prepusti istočni teritorij Donbasa u zamjenu za to da Putin zaustavi svoje trupe od daljnje okupacije južne Ukrajine. Sam Trump sugerira da mir zahtijeva "razmjenu teritorija". Stav Ukrajine je da neće raditi nikakve ustupke u vezi svojih granica zajamčenih međunarodnim pravom i vlastitim ustavom.
"Podržavamo ono što je predsjednik Trump želio — prekid vatre, a zatim sjesti za pregovarački stol i razgovarati o svemu ostalom", rekao je Zelenski u utorak. "Nećemo napustiti Donbas. To ne možemo učiniti", rekao je Zelenski te dodao: "Donbas za Ruse je odskočna daska za buduću novu ofenzivu."
Ako Kijev na kraju ipak mora napraviti neki kompromis kao dio konačnog dogovora, razgovarat će o teritorijalnim pitanjima tek nakon što Rusija pristane na prekid vatre i pridržava ga se, rekao je izvor upoznat s pitanjem za Politico pod uvjetom anonimnosti. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte sugerira da će konačni kompromis biti da određeni teritoriji moraju biti ruski zbog vojne okupacije, ali pravno i dalje ukrajinski. "Kada je riječ o cijelom pitanju teritorija, ako se, primjerice, u budućem dogovoru prizna da Rusija de facto, činjenično kontrolira dio ukrajinskog teritorija, to mora biti učinkovito priznanje, a ne političko de jure priznanje", rekao je.
Promjena granica zahtijevala bi ustavno odobrenje — što bi bilo vrlo teško dobiti, razbjesnila bi stanovništvo koje se pokušalo oduprijeti Rusiji, a mogla bi dovesti i do raseljavanja stotina tisuća ljudi s teritorija predanih Rusiji. "Ukrajinci neće pokloniti svoju zemlju okupatoru", rekao je Zelenski u objavi na Telegramu. Osim toga, dijelovi Donjecka koji su još uvijek pod ukrajinskom kontrolom imaju snažne obrambene linije — njihovo predavanje moglo bi oslabiti sposobnost Ukrajine da se obrani od budućeg ruskog napada.
Uništenje naneseno Ukrajini je ogromno, a procjene se kreću od 500 milijardi do 1 bilijuna dolara. Ukrajina je nepokolebljiva u stavu da Moskva mora platiti za svoje zločine i ima određenu polugu jer značajan dio ruske imovine drže bliski europski saveznici. "Rusija mora platiti za približno 500 milijardi eura štete koju je prouzročila. Dok se to ne dogodi, Moskvi se ne smije dopustiti pristup njezinoj zamrznutoj imovini", rekao je njemački kancelar Friedrich Merz na konferenciji o oporavku Ukrajine prošli mjesec.
Ukrajina vidi članstvo u NATO-u i Europskoj uniji kao jedini dugoročni način sprječavanja novog ruskog napada. "Hoćemo li biti u NATO-u? U EU-u? Nisam čuo ništa — jednostavno nijedan prijedlog koji bi jamčio da novi rat neće početi sutra", rekao je Zelenski. "Potrebna su nam sigurnosna jamstva koja će, prije svega, očuvati našu državu, suverenu državu, našu neovisnost." Međutim, Trump je isključio članstvo u NATO-u, a Moskva želi kategorično obećanje saveza da nikada neće primiti Ukrajinu. Ukrajina također odbacuje zahtjeve Moskve za smanjenje njezine vojske od 900.000 aktivnih vojnika — najveće u Europi nakon Rusije — te da saveznici prestanu slati oružje.
Rusija je odvela gotovo 20.000 ukrajinske djece, a Ukrajina je dosad uspjela vratiti 1.453. Moskva tvrdi da premješta Ukrajince na sigurno od sukoba, no odbija vratiti djecu njihovim rođacima. Umjesto toga, stavlja ih u sustav posvajanja kao siročad i izlaže ih ruskoj propagandi. Nedavno je Trumpova administracija dodatno otežala praćenje i vraćanje ukrajinske djece u Rusiji nakon što je rasformirala radnu skupinu Humanitarnog istraživačkog laboratorija Sveučilišta Yale koja je pomagala locirati otetu djecu i razotkrivati umiješane ruske i bjeloruske dužnosnike. Američki rezovi u inozemnoj pomoći i sankcije Trumpove administracije protiv Međunarodnog kaznenog suda također otežavaju mogućnosti skupina da prate tisuće otete ukrajinske djece, rekao je visoki europski dužnosnik za Politico prošli mjesec.
Razmjena ratnih zarobljenika ide bolje — postajući rijedak uspjeh posredovanja Trumpa. Od početka njegovih posredničkih napora, dvije strane razmijenile su više od 2.000 zarobljenika, ali tisuće ostaju u zatočeništvu, pri čemu Rusija ne dopušta međunarodnim promatračima ljudskih prava da posjete sva mjesta gdje drži ukrajinske vojnike i civile.
Timothy Ash, analitičar koji prati Ukrajinu, procijenio je da je rat do sada koštao Rusiju oko 2 bilijuna dolara, što je blizu njezinog godišnjeg gospodarskog outputa. Kijev i njegovi europski saveznici žele da se taj pritisak održi, upozoravajući da bi ukidanje primarnih i sekundarnih sankcija i dopuštanje obnove trgovine dalo Moskvi vrijeme za pregrupiranje za novi napad. Za Kijev, ulozi razgovora na Aljaski su egzistencijalni. "Stvarnost je da Ukrajina može preživjeti rat, ali možda ne preživi mir", upozorio je Ash. "Mir može biti toliko loš da bi mogao napregnuti samu društvenu, gospodarsku i političku strukturu zemlje, rezultirajući efektivnim neuspjehom države."
Otvori KEKS Pay
