Malo poznata diverzantska skupina 'Crna Rus' preuzela je odgovornost za upade na latvijski teritorij iz smjera Bjelorusije početkom listopada, tijekom kojih su naoružani i maskirani muškarci navodno pokušali ilegalno prebaciti migrante preko granice te oštetili nadzornu infrastrukturu. Skupina je pritom zaprijetila nastavkom sabotaža usmjerenih protiv NATO-a i Europske unije, dok bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko odbacuje bilo kakvu povezanost svoje zemlje s incidentima. Kako piše Kyiv Post, skupina poznata pod nazivom „Crna Rus“ (Čornije Rusi) objavila je 7. listopada videosnimku na Telegramu u kojoj je preuzela odgovornost za incidente koji su se dogodili tijekom noći s 5. na 6. listopada na latvijsko-bjeloruskoj granici.
Prema ranijim izvješćima, naoružani i maskirani muškarci pokušali su preko granice ilegalno prebaciti približno 20 migranata. U zasebnom upadu oštetili su električni razvodni ormarić i uklonili kamere za nadzor granice, nakon čega su se povukli na bjeloruski teritorij. Maskirani muškarac koji se predstavio kao Neman, glasnogovornik skupine, izjavio je da trojica njezinih pripadnika preuzimaju odgovornost za incident na području Kaplave u latvijskoj regiji Krāslava. Prema njegovim tvrdnjama, pripadnici skupine ponovno su ušli u Latviju u blizini sela Matuliški, ukrali nadzorne kamere, oštetili opremu i neprimijećeno se povukli.
U videosnimci su također najavili da je riječ tek o početku šire kampanje sabotaža protiv Europske unije i NATO-a, koje su nazvali 'kolosom na glinenim nogama koji će se srušiti nakon našeg prvog udara'. Latvijski sigurnosni stručnjaci upozoravaju da bi iza skupine mogle stajati ruske ili bjeloruske obavještajne službe. Prema pisanju latvijskog javnog medija LSM, ravnatelj NATO-ova Centra izvrsnosti za strateško komuniciranje u Rigi Jānis Sārts smatra da je 'Crna Rus' paravan za provođenje sabotaža i drugih hibridnih operacija.
Sličnu procjenu iznio je i bjeloruski vojni novinar u egzilu Dmitrij Halko, usporedivši skupinu s takozvanim 'malim zelenim ljudima', neoznačenim ruskim vojnicima koji su sudjelovali u zauzimanju Krima 2014. godine. Prema njegovu mišljenju, takve organizacije omogućuju sigurnosnim službama provođenje operacija uz istodobno prikrivanje njihove stvarne umiješanosti. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u utorak, 13. listopada, odbacio je optužbe o povezanosti Bjelorusije s incidentima, tvrdeći da je riječ o operaciji pod lažnom zastavom koju su organizirale latvijske vlasti.
Tijekom sastanka posvećenog provjeri spremnosti specijalne policijske brigade bjeloruskog Ministarstva unutarnjih poslova ustvrdio je da je Latvija inscenirala incidente kako bi osigurala dodatna financijska sredstva Europske unije. 'Mi s tim nemamo apsolutno nikakve veze. Tvrdnje da smo navodno prešli na njihov teritorij, da su maskirani muškarci ili vojnici nekoga zarobili ili prebacili skupinu migranata preko granice potpuno su besmislene. Teško je zamisliti apsurdniju priču', izjavio je Lukašenko, prenosi bjeloruska državna agencija BelTA.
Bjeloruski predsjednik istodobno je odbacio upozorenja zapadnih medija o vojnoj prijetnji koju predstavljaju Rusija i Bjelorusija te optužio baltičke države i Poljsku za jačanje vojnih kapaciteta. 'Njima treba novac. Ni tri baltičke države ni Poljska nemaju dovoljno snage da ostvare svoje vojne ambicije', poručio je Lukašenko, kritizirajući pritom poljska ulaganja u tenkove i drugo naoružanje. Iako je skupina 'Crna Rus' javno preuzela odgovornost za upade, njezina stvarna povezanost s ruskim ili bjeloruskim obavještajnim službama zasad nije neovisno potvrđena. Sigurnosni stručnjaci upozoravaju na mogućnost da su incidenti dio hibridnih operacija usmjerenih protiv Latvije i njezinih saveznika u NATO-u i Europskoj uniji.
Otvori KEKS Pay
