Rusija se suočava s najtežom krizom opskrbe gorivom od početka rata u Ukrajini. Nestašice benzina i dizela zahvatile su velik dio zemlje, uključujući okupirana područja Ukrajine, dok ukrajinski napadi dronovima nastavljaju pogađati ključnu energetsku infrastrukturu. Posljedice se više ne osjećaju samo na benzinskim postajama, nego sve više zahvaćaju logistiku, poljoprivredu i trgovinu. U brojnim ruskim regijama vlasti su već uvele ograničenja prodaje goriva, uključujući zabranu točenja u kanistre i ograničavanje količine koju jedan kupac može kupiti. Pojedine benzinske postaje ostale su bez zaliha, dok se na drugima stvaraju višesatni, pa čak i višedesetsatni redovi, piše neovisni ruski portal Meduza.
Situaciju je dodatno pogoršao napad ukrajinskih dronova na rafineriju u Omsku 6. srpnja. Riječ je o posljednjoj velikoj ruskoj rafineriji koja dosad nije bila meta napada. Prema ukrajinskim analitičkim izvorima, oštećena je ključna jedinica za primarnu preradu sirove nafte, dok su Reutersovi izvori potvrdili privremenu obustavu rada postrojenja. Napad na Omsk samo je posljednji u nizu udara na rusku naftnu industriju. Tijekom posljednjih mjeseci ukrajinski dronovi pogodili su gotovo sve najveće ruske rafinerije, a napadi se sada šire i na skladišta, naftne terminale i tankere. Posljedice su vidljive u proizvodnim pokazateljima. Prema procjeni konzultantske kuće Energy Intelligence, ruski kapacitet prerade nafte u lipnju pao je na oko 3,9 milijuna barela dnevno, što je četvrtina manje nego godinu ranije i najniža razina u više od 20 godina.
⚡️ Ukraine carried out a successful series of overnight strikes on Russia, targeting the Borisoglebsk air base and the Saratov and Nizhnekamsk oil refineries
— NEXTA (@nexta_tv) July 8, 2026
The Nizhnekamsk refinery in Tatarstan — one of Russia's largest and most modern oil-processing facilities — appears to… pic.twitter.com/amw04xJqZ6
Proizvodnja benzina pala je za 17 posto, na oko 850 tisuća barela dnevno, što je ispod domaće potražnje. Istodobno je na robnoj burzi u Sankt Peterburgu promet benzinom pao gotovo 24 posto, a dizelom više od 35 posto. Burzovni podaci pokazuju i rast nezadovoljene potražnje za najprodavanijim vrstama benzina.
Analitička tvrtka Kpler procjenjuje da bi prerada tijekom druge polovice godine mogla djelomično porasti, no čak i uz takav scenarij proizvodnja bi ostala ispod razina iz prethodnih godina. Dio stručnjaka iz same ruske industrije prema tim je procjenama skeptičan, upozoravajući da bi svaki novi napad mogao ponovno smanjiti proizvodnju. Nema naznaka da će se pritisak na rusku energetsku infrastrukturu uskoro smanjiti. Ukrajina gotovo svakodnevno lansira stotine bespilotnih letjelica prema ruskom teritoriju, a predsjednik Volodimir Zelenski više je puta najavio dodatno povećanje proizvodnje dronova.
Istodobno se širi i popis meta. Osim rafinerija, napadnuti su naftni terminal Vysotsk u Lenjingradskoj oblasti te tankeri za prijevoz goriva u Azovskom moru. Uništavanje različitih dijelova logističkog lanca dodatno otežava distribuciju goriva čak i ondje gdje proizvodnja nije izravno pogođena. Nestašica goriva počinje se prelijevati na ostatak gospodarstva. Ruski poljoprivrednici ove godine započeli su žetvu jedan do dva tjedna kasnije nego lani, a isporuke dizela za poljoprivrednu mehanizaciju kasne. Istodobno je cijena goriva za poljoprivrednike porasla za otprilike trećinu, što dodatno povećava troškove proizvodnje i prijevoza žitarica.
Problemi pogađaju i logistički sektor. Wildberries, najveća ruska internetska trgovina, najavila je povećanje provizija prodavačima upravo zbog rasta troškova prijevoza. Trgovci upozoravaju da bi, bez prioritetnog opskrbljivanja kamiona gorivom, moglo doći i do poremećaja u opskrbi trgovina hranom.
Kako bi ublažila nestašicu, ruska vlada odlučila je dopustiti prodaju goriva nižih ekoloških standarda Euro-3, a razmatra se i povratak na još stariji standard Euro-2. Takvo rješenje kratkoročno povećava raspoložive količine goriva, ali nosi i ozbiljne rizike. Gorivo s većim udjelom sumpora može povećati emisije štetnih tvari, negativno utjecati na okoliš te izazvati probleme u radu modernih motora projektiranih za kvalitetnije gorivo.
Drugi pokušaj stabilizacije tržišta jest povećanje uvoza. U lipnju je Rusija iz Bjelorusije uvezla rekordnih 141 tisuću tona benzina, više nego dvostruko u odnosu na svibanj. Međutim, stručnjaci procjenjuju da bjeloruske rafinerije ne mogu isporučiti dovoljno goriva kako bi nadoknadile ruski manjak.
Kazahstan je spreman isporučiti tek oko 50 tisuća tona tijekom srpnja i kolovoza, dok su prve pošiljke benzina naručene i iz Indije. No ni ti izvori ne mogu nadomjestiti izgubljene proizvodne kapacitete najvećih ruskih rafinerija. Moskva zasad pokušava spriječiti eksploziju cijena održavanjem sustava državnih subvencija kojima velikim naftnim kompanijama nadoknađuje razliku između domaćih i izvoznih cijena. Time se usporava rast cijena na benzinskim postajama, ali se istodobno smanjuju prihodi državnog proračuna i narušava normalno funkcioniranje tržišta. Unatoč tim mjerama, cijene goriva nastavljaju rasti. Krajem lipnja inflacija u Rusiji dosegnula je oko šest posto na godišnjoj razini, a ruska središnja banka upravo skuplje gorivo navodi među važnijim čimbenicima rasta cijena.
Za sada nije jasno hoće li se nestašica pretvoriti u dugotrajniju gospodarsku krizu. No nastavak ukrajinskih napada na energetsku infrastrukturu, uz ograničene mogućnosti brzog oporavka rafinerija, povećava rizik da problemi s opskrbom gorivom prerastu u ozbiljan teret za cijelo rusko gospodarstvo.
Otvori KEKS Pay
