Prema pisanju ruske državne agencije TASS, vlakovi koji prevoze tijela poginulih ukrajinskih vojnika trebali bi uskoro krenuti prema granici, no postoji mogućnost da će razmjena biti odgođena za idući tjedan. Tu informaciju iznio je general-pukovnik Aleksandar Zorin, ističući kako postoje “signali” da bi čitav proces mogao kasniti.
Ova izjava još je jedna u nizu nejasnih i proturječnih poruka iz Moskve, koja je dan ranije za zastoj u razmjeni okrivila Ukrajinu. S druge strane, ukrajinske vlasti tvrde da je upravo Rusija ta koja je prekršila prethodni dogovor u vezi popisa zarobljenika te samovoljno odlučuje o tijelima bez zajednički dogovorenog datuma razmjene, navodi Sky News.
Institut za proučavanje rata (ISW) procjenjuje da Rusija namjerno komplicira postupak kako bi se narušilo povjerenje između strana i otežali mirovni pregovori. U međuvremenu, tijela poginulih i dalje čekaju – i na granici i u središtu političkih igara prepunih patnje i bez jasnih pravila. Rusija je tijekom noći izvela zračni napad na istok Ukrajine, objavila je Ukrajinska ratna avijacija. Mete su bile regije Harkiv i Donjeck. U napadu je korišteno 49 dronova, uz dodatne rakete lansirane s područja Krima i Zaporižja.
Ukrajinske snage uspjele su srušiti 40 dronova, dok informacije o eventualnim žrtvama ili šteti zasad nisu službeno objavljene. Ukrajinski izvori navode da Rusija pojačava pritisak korištenjem bespilotnih letjelica i raketa, osobito s okupiranih teritorija. Iako je prošlotjedni masovni napad iz Moskve označen kao odmazda za ukrajinski napad na ruske strateške bombardere, američki izvori navode da se pravi odgovor još očekuje. Prema pisanju Reutersa, dužnosnici iz SAD-a vjeruju da se sprema sveobuhvatan napad s više strana. Rusko ministarstvo obrane objavilo je da je dosadašnji napad bio “odgovor” na ukrajinsku akciju, no jedan visoki američki dužnosnik ističe da to nije bio puni odgovor Kremlja. Drugi izvor iz američke administracije dodaje kako bi ruska odmazda mogla uključivati širok spektar zračnih sposobnosti – od raketa i dronova do novih elemenata napada.
Točan trenutak napada nije poznat – prema jednom izvoru, mogao bi uslijediti u sljedećih nekoliko dana, no moguće je i dodatno odgađanje zbog taktičkih razloga. Američke obavještajne službe prate situaciju te upozoravaju da bi idući udar mogao biti znatno razorniji. Ističe se i da je ruska komunikacijska strategija često usmjerena na zbunjivanje i propagandu, zbog čega se očekuje da bi napad mogao biti iznenadan i vremenski nepredvidiv.
Napadi na ruske strateške bombardere, koji su pripremani 18 mjeseci u sklopu ukrajinske obavještajne operacije “Paukova mreža”, izvedeni su dronovima koji su bili prokrijumčareni kamionima u blizinu zračnih baza. Time je Rusiji nanesena velika simbolična šteta, budući da su bombarderi često korišteni kao podsjetnik na njezinu nuklearnu moć. Iako se to vjerojatno neće odraziti na sposobnosti Rusije u pogledu nuklearnog oružja – koje se primarno oslanja na kopnene i podvodne projektile – pogođeni su strateški važni bombarderi Tu‑95MS Bear‑H i Tu‑22M3 Backfire, koji su korišteni u napadima na ukrajinsku infrastrukturu, vojne baze i gradove, rekao je Justin Bronk iz britanskog instituta RUSI.
Bronk navodi da je na početku invazije Rusija imala oko 50 do 60 bombardera Bear‑H, 60 Backfirea i još dvadesetak moderniziranih Tu‑160M Blackjack bombardera. Prema njegovoj procjeni, nakon nedavnih napada i ranijih gubitaka, Rusija je ostala bez oko 10 posto te flote. Ti gubici “će prouzročiti veliki pritisak na ruske snage koje već operiraju maksimalnim kapacitetom”, izjavio je Bronk za Reuters.
Otvori KEKS Pay
