Zapovjednik ukrajinskih snaga bespilotnih sustava, bojnik Robert Brovdi, poznatiji pod nadimkom Mađar, upozorava baltičke države da još uvijek krivo prosuđuju vojnu prijetnju iz Rusije i da se ne pripremaju dovoljno. U intervjuu za estonski Postimees početkom kolovoza 2026. izložio je konkretan plan kako Estonija, Latvija i Litva mogu brzo izgraditi snažnu obranu temeljenu na dronovima u slučaju ruskog napada ili vojne provokacije. Središnji cilj njegova plana jest spriječiti neprijatelja da uopće uđe na baltički teritorij. "Ako dovoljno rano doznate da se protiv vas priprema ofenziva, možete odmah uzvratiti i spriječiti neprijatelja da uđe na vaš teritorij“, naglasio je.
Prvi korak, prema njemu, jest stvaranje takozvane 'zone ubijanja' duž granice s Rusijom, a u slučaju Litve i duž granice s Bjelorusijom. Riječ je o području širine najmanje dva do pet kilometara u kojem bi dronovi mogli nesmetano djelovati i uništavati sve što se kreće. "Potpuno očistite sve tamo. Mora biti potpuno otvoreno područje gdje dronovi mogu uništiti apsolutno sve što se pomakne. Ne smije biti mjesta za skrivanje iza drveća ili zgrada. Sve mora biti vidljivo. To je, figurativno, vaša tampon-zona", rekao je.
Drugi korak jest izgradnja specijalne infrastrukture. Ističe da su, prema ukrajinskom ratnom iskustvu, optički kabeli najpouzdaniji. "Ne iznad zemlje – položite ih pod zemlju, 30 do 50 centimetara duboko. Cijela granica treba biti pokrivena mrežom optičkih komunikacija u obliku mreže", poručio je. Ta podzemna infrastruktura omogućila bi postavljanje onoliko lansirnih mjesta za dronove koliko je potrebno, dok bi operatori upravljali njima na daljinu – iz Rige, Vilniusa, Londona ili bilo kojeg drugog mjesta, piše Baltic Sentinel.
Treći korak jest izgradnja učinkovite taktičke mreže protuzračne obrane kratkog dometa koja može 'vidjeti' 15 do 30 kilometara unaprijed. Takvi sustavi trebali bi biti gusto raspoređeni duž planirane zone ubijanja kako bi otkrivali sve neprijateljske izviđačke i jurišne dronove na bilo kojoj visini te ih uništavali interceptorima, elektroničkim ratovanjem ili drugim sredstvima. Skupi radari i skupi sustavi protuzračne obrane trebali bi ostati dublje u pozadini, jer bi ih neprijatelj prve napao i onesposobio.
Četvrti korak jest osnivanje barem jedne specijalizirane brigade dronova u svakoj baltičkoj državi. U Ukrajini jedna takva brigada broji 300 posada koje upravljaju dronovima različitih namjena. Mađar taj koncept naziva "receptom za boršč" – kao što boršč nije potpun ako nedostaje ijedan ključni sastojak, tako ni snage dronova ne funkcioniraju ako nedostaje bilo koja komponenta. U ratu takva brigada može pokriti 100 kilometara fronta, a u mirnodopskim uvjetima 500 do 600 kilometara. Idealno bi, prema njemu, bilo da Estonija, Latvija i Litva osnuju zasebne snage dronova, kao što je učinila Ukrajina, a sada i Rusija.
Peti korak jest razvoj sposobnosti za udare na logistiku i vojne ciljeve napredujućeg neprijatelja. To zahtijeva srednje i dalekometne dronove te posade obučene za to. "Cilj je poremetiti neprijateljeve planove, udarati na način koji ga prisiljava da mijenja planove i vremenske rokove“, objasnio je Magyar i poručio da Ukrajina rado nudi pomoć u obuci.
Prema njegovim riječima, stvaranje zone ubijanja i polaganje optičke mreže moglo bi se ostvariti već ove godine, bez milijardi eura. "Koštalo bi nekoliko milijuna, ali možete to učiniti sami i brzo. Pod uvjetom da država sama sebi ne stoji na putu i da ne ulazite u sporove oko privatnog zemljišta", kazao je.
Brovdi kritizira i postojeću Baltičku obrambenu liniju. "To nema budućnosti. Nećete moći zaustaviti neprijateljsku ofenzivu kinetičkim sredstvima. Ako su dronovi danas dominantno oružje, onda treba stvoriti infrastrukturu i uvjete baš za njihovo korištenje", dodao je.
Posebno je kritičan prema NATO-ovu odgovoru na ruske provokacije. "Jedan ruski dron slučajno uleti na vaš teritorij, pa raketa, pa zrakoplov preleti i izviđa, pa ratni brod pristupi, a vi samo izražavate zabrinutost i kažete da vam se to ne sviđa. Udarite čim se približi! Udarite – neka potone, i neće se vratiti. Ali vi to ne radite. Umjesto toga počinjete među sobom raspravljati treba li odgovoriti ili ne", naglasio je. .