Nova globalna procjena rizika identificirala je 17 velikih prijetnji ljudskom zdravlju u ovom stoljeću. Među njima su zlouporaba umjetne inteligencije, nuklearni sukob, klimatske promjene, otpornost bakterija na antibiotike i smanjenje međunarodne pomoći. Znanstvenici upozoravaju da bi posljedice mogle biti katastrofalne, ali ističu da postoje načini za njihovo ublažavanje.
Čovječanstvo bi do kraja 21. stoljeća moglo biti suočeno s prijetnjama koje dovode u pitanje i sam opstanak ljudske vrste. Među najvećim rizicima nalaze se zlouporaba umjetne inteligencije, uključujući razvoj biološkog oružja, te nuklearni sukob koji bi mogao izazvati globalnu glad, piše Guardian.
Na to upozorava novo izvješće Komisije časopisa The Lancet za globalne prijetnje zdravlju u 21. stoljeću. Međunarodna skupina od 35 stručnjaka identificirala je 17 velikih prijetnji koje bi u sljedećih 75 godina mogle prouzročiti goleme posljedice za ljudsko zdravlje i životni vijek, prenosi N1.
Među njima su i klimatska kriza, onečišćenje zraka, pothranjenost djece, prekomjerna konzumacija alkohola, pušenje, pretilost, narušeno mentalno zdravlje, visoki krvni tlak i sve veća otpornost mikroorganizama na antimikrobne lijekove.
Unatoč ozbiljnosti upozorenja, autori naglašavaju da za svaku od identificiranih prijetnji postoje konkretne mogućnosti djelovanja.
Nuklearni rat i umjetna inteligencija među najvećim prijetnjama
Prema procjeni stručnjaka, zlouporaba umjetne inteligencije i nuklearni sukob nose rizik od izumiranja čovječanstva u sljedećih 75 godina, iako procijenjena vjerojatnost takvih scenarija ostaje mala.
U slučaju nuklearnog rata posljedice bi mogle biti katastrofalne ako bi velike količine čestica dospjele u gornje slojeve atmosfere, blokirale dio Sunčeve svjetlosti i izazvale dramatičan pad proizvodnje hrane, odnosno nuklearnu glad.
Drugi scenarij odnosi se na mogućnost da se umjetna inteligencija zloupotrijebi za razvoj biološkog oružja s razornim posljedicama.
U popratnom uvodniku časopisa The Lancet upozorava se da bi ostvarenje takvih scenarija moglo dovesti do apokaliptičnih posljedica za čovječanstvo.
Ipak, autori ističu da cilj istraživanja nije izazivanje straha, nego upozoravanje donositelja odluka na rizike na koje se može utjecati pravodobnim djelovanjem.
„Odluke koje čelnici donose danas oblikovat će zdravlje i dobrobit sljedeće generacije”, poručio je profesor Christopher Murray, supredsjedatelj komisije i direktor Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju Sveučilišta u Washingtonu.
Klimatske promjene mogle bi odnijeti milijarde zdravih godina života
Znanstvenici su pokušali procijeniti koliko bi svaka prijetnja mogla pridonijeti gubitku godina zdravog života zbog bolesti, invaliditeta ili prerane smrti. Pritom su analizirali moguće ishode u različitim scenarijima razvoja događaja.
Jedan od najvažnijih zaključaka odnosi se na klimatske promjene. Kada bi se globalno zagrijavanje ograničilo na približno 1,8 stupnjeva Celzija, umjesto da dosegne 4,4 stupnja, prema modelu iz izvješća moglo bi se spriječiti čak 1,89 milijardi godina izgubljenog zdravog života.
Osim klimatske krize, među prijetnjama koje bi mogle uzrokovati više od milijardu kumulativno izgubljenih zdravih godina života nalaze se onečišćenje zraka, antimikrobna rezistencija, pothranjenost djece i konvencionalni oružani sukobi.
Na popisu su i rastuća nejednakost u prihodima, niska razina obrazovanja, pandemije uzrokovane prirodnim putem, nezdravo starenje te smanjivanje međunarodne pomoći.
Smanjenje međunarodne pomoći moglo bi imati teške posljedice
Posebnu zabrinutost izazivaju najave smanjenja razvojne i zdravstvene pomoći u bogatim državama. Među zemljama koje su tijekom protekle godine najavile velika smanjenja izdvajanja nalaze se Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Prema procjeni komisije, urušavanje međunarodne zdravstvene pomoći ili njezino drastično smanjenje moglo bi do 2100. godine dovesti do gubitka čak 1,5 milijardi zdravih godina života.
Gotovo 70 posto tog gubitka odnosilo bi se na supsaharsku Afriku, regiju koja je već posebno pogođena pothranjenošću djece.
Stručnjaci upozoravaju da bi smanjenje financiranja zdravstvenih programa moglo dodatno oslabiti zdravstvene sustave u zemljama koje najviše ovise o međunarodnoj potpori.
Prijetnje se međusobno pojačavaju
Izvješće upozorava da se identificirani rizici ne mogu promatrati odvojeno jer se međusobno isprepliću i mogu pojačavati njihove posljedice.
Primjerice, klimatske promjene mogu dodatno pogoršati nestašicu hrane i pothranjenost, dok sukobi i smanjivanje međunarodne pomoći mogu otežati funkcioniranje zdravstvenih sustava. Istodobno, nejednakost i nedostupnost obrazovanja mogu smanjiti sposobnost društava da se pripreme za buduće krize.
U bogatijim dijelovima svijeta najveći dio zdravstvenog opterećenja povezan je s nezaraznim bolestima, poput pretilosti i problema s mentalnim zdravljem. U siromašnijim regijama veći problem predstavljaju čimbenici poput nedostupnosti kvalitetnog obrazovanja.
Profesor Ibrahim Abubakar sa Sveučilišta UCL, član komisije, naglasio je da je svrha istraživanja pomoći političarima i drugim donositeljima odluka da prepoznaju gdje mogu postići najveći učinak.
Prema njegovim riječima, važno je pravodobno prepoznati prijetnje i poduzeti mjere kojima se mogu smanjiti njihove posljedice.
Stručnjaci pozivaju na pripreme prije izbijanja kriza
Autori izvješća pozivaju vlade da više ulažu u tehnološke inovacije, jačanje zdravstvenih sustava te mjere prevencije i pripreme za buduće krize.
Procjena rizika trebala bi se ažurirati svake godine kako bi se pratilo mijenjaju li se postojeće prijetnje i pojavljuju li se nove opasnosti.
Murray je rekao da su istraživači na početku rada, prije tri godine, najveću pozornost posvećivali trima prijetnjama: sukobima, klimatskim promjenama i pandemijama. Međutim, analiza je pokazala da je slika znatno složenija.
Zbog toga, smatraju stručnjaci, vlade moraju osigurati financijska sredstva i stručnjake koji će se sustavno baviti predviđanjem rizika, prevencijom i pripremama.
Otvori KEKS Pay
