Američki predsjednik Donald Trump navodno je razmatrao povlačenje čak trećine američkih vojnika iz Europe kako bi, kako je rekao svojim suradnicima, poslao poruku NATO saveznicima koji, prema njegovu mišljenju, ne dijele dovoljno tereta obrane, objavio je CNN. Prema informacijama tog medija, Trump je tijekom sastanka u Bijeloj kući ovog proljeća, nezadovoljan reakcijom europskih saveznika na američku vojnu operaciju protiv Irana, pitao bi li povlačenje velikog dijela američkih snaga iz Europe bilo dovoljno snažna poruka. Ubrzo nakon toga Pentagon je otkazao dva planirana raspoređivanja američkih postrojbi u Europu i naredio povlačenje dijela osoblja s kontinenta.
Američki ministar obrane Pete Hegseth navodno je na lipanjskom sastanku NATO-a planirao najaviti još veće smanjenje američke prisutnosti koje bi se približilo brojci od jedne trećine, no nakon razgovora s drugim dužnosnicima plan je promijenjen. Umjesto toga najavljena je šestomjesečna revizija američkih snaga u Europi. – To je revizija u kojoj će neke zemlje proći, a neke neće – poručio je tada Hegseth.
Trump na ovogodišnji NATO summit u Ankari dolazi u atmosferi velikih napetosti. Američki predsjednik već dulje vrijeme kritizira europske saveznike, tvrdeći da Sjedinjene Države previše financiraju obranu Europe. Kako navodi CNN, Trump nikada nije potpuno isključio mogućnost povlačenja SAD-a iz NATO-a, a često dovodi u pitanje korist saveza za Washington.
Dodatnu zabrinutost u Europi izazvale su i njegove ranije izjave o Grenlandu, koji pripada Danskoj, ali i njegovo povremeno približavanje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Dio europskih dužnosnika strahuje da bi Rusija mogla testirati odlučnost NATO-a kroz akcije protiv teritorija članica saveza. Trump je uoči summita na društvenim mrežama ponovno kritizirao saveznike. – Smiješno je da SAD nastavlja ovim jednostranim putem kada odnos nije uzajaman. Oni nisu bili tu za nas! – napisao je.
Europski čelnici nadaju se da će summit u Ankari završiti bez većeg sukoba. Pripremaju nova obećanja o povećanju obrambenih izdvajanja kako bi smanjili Trumpovo nezadovoljstvo. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pokušava održati ravnotežu između američkog predsjednika i europskih saveznika. Tijekom susreta s Trumpom u Bijeloj kući pokazivao mu je grafikone o rastu europske potrošnje na obranu, koji je pripisao upravo pritisku američkog predsjednika. Rutte je pritom pokušao ublažiti Trumpove kritike zbog rata u Iranu, ističući da su europski saveznici, unatoč pojedinačnim nesuglasicama, uglavnom bili uz SAD.
Američko povlačenje iz Europe već je počelo, i to brže nego što su mnogi europski dužnosnici očekivali. SAD je povukao oko 5000 vojnika iz Njemačke, a obustavljena je i jedna planirana rotacija snaga u Poljskoj. Europski dužnosnici pokušavaju se pripremiti za mogućnost da Washington više neće imati jednaku ulogu u sigurnosti kontinenta. – Saveznicima treba jasnoća iz Washingtona: što ostaje, što odlazi i kada – napisao je Stephen Wertheim iz Carnegie Endowment for International Peace.
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da bi smanjenje američke vojne prisutnosti moglo ohrabriti Rusiju, čiji rat protiv Ukrajine i dalje traje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij sudjelovat će na večeri čelnika NATO-a u Ankari, ali neće biti dio glavnih sastanaka saveza. Ipak, sastat će se s Trumpom kako bi razgovarali o daljnjoj potpori Ukrajini. Europske zemlje planiraju obećati desetke milijardi eura nove vojne pomoći Kijevu, nastojeći pokazati američkom predsjedniku da su spremne preuzeti veći dio odgovornosti za europsku sigurnost. Hoće li to biti dovoljno za smirivanje odnosa unutar NATO-a, ostaje otvoreno pitanje.
Otvori KEKS Pay
