Od pojave društvenih medija, naglo su među mladima porasli depresija i osjećaj beznađa, kaže anketa prema kojoj se gotovo polovica tinejdžera slaže s frazama poput "Ne mogu ništa učiniti kako treba", "Ne uživam u životu" i "Moj život je beskoristan". To je inače, tvrde autori, otprilike duplo više depresivnih mladih ljudi nego prije samo deset godina. "Ovo su zapanjujuće brojke, enormna povećanja", rekla je za The Post psihologinja, autorica i stručnjakinja za generacije dr. Jean Twenge.
“I roditelji su s pravom vrlo zabrinuti za mentalno zdravlje svoje djece.” Anketu je provelo Sveučilište u Michiganu, a prema Twenge uzrok broj jedan su društveni mediji i vrijeme koje mladi provode ispred ekrana. "Zapravo, stope simptoma depresije kod tinejdžera uvelike su porasle od početkom 2010-ih. i masovne popularizacije pametnih telefona. Nema sumnje da je to primarni uzrok", dodaje Twenge. “To je daleko najveća promjena u svakodnevnom životu tinejdžera u posljednjih 10 do 12 godina, i ništa drugo nije ni blizu toliko na njih utjecalo.”
Anketa Sveučilišta u Michiganu provodi se inače svake godine još od 1991., a u njoj 50.000 učenika srednje škole diljem SAD-a odgovara slažu li se s izjavama "Ne mogu ništa učiniti kako treba", "Ne uživam u životu" i "Moje život je beskoristan.” Iako su brojke bile stabilne do otprilike 2012., sljedeće su godine počele naglo rasti. Do tada je npr. manje od 20% učenika reklo da se slaže s frazom “Ne uživam u svom životu”; a sada je to polovica ispitanih.
Više vremena provedenog pred ekranima znači da tinejdžeri propuštaju obrede prijelaza u stvarni svijet; uključujući vožnju, izlaske i rad, a to koincidira s usponom platformi poput Instagrama, Snapchata i Musical.ly, koje su debitirale 2015., da bi samo dvije godine kasnije u SAD-u imale na milijune korisnika. Danas tinejdžeri tako zalijepljeni za ekrane provode i do devet sati dnevno; a polovica njih kaže da je online gotovo stalno. Vrijeme ispred ekrana tako zamjenjuje kritične faze odrastanja, a otkako su na scenu stupili i pametni telefoni, znatno je manje tinejdžerskih spojeva, polaganja za vozačku dozvolu i rada.
"To je temeljna promjena u načinu na koji tinejdžeri provode svoje slobodno vrijeme", rekla je Twenge. "A kada sve to spojite; više vremena uz ekrane, manje vremena s prijateljima uživo i manje vremena za spavanje; dobijete recept za narušeno mentalno zdravlje." Ranije ove godine, i kirurg Vivek Murthy upozorio je da su tinejdžerska depresija i samoubojstva u dobu društvenih medija u porastu, a čini se kako trend više pogađa djevojčice. Twenge kaže da bi to moglo biti zato što platforme poput Instagrama utječu na njihovu potrebu da se međusobno uspoređuju i bore za društveni status; koji je sada izražen u broju pratitelja i lajkova. A svim tim negativnim trendovima, naglašava Twenge, nije pomogla ni pandemija koja je unutar generacije Z (rođenih između 1997. i 2012.).samo rasplamsala već postojeće probleme.
“Ideja da je kriza mentalnog zdravlja adolescenata uzrokovana samo pandemijom je lažna, ali svakako ne možemo isključiti ubrzanje trenda”, rekla je. "Iako toj generaciji možda nije gore nego recimo Boomersima, oni se osjećaju kao da jest". A da je zaista tako pokazuje i činjenica da je prema istraživanjima gotovo trećina tinejdžerica u SAD-u ozbiljno razmišljala o samoubojstvu, a hospitalizacije mladih zbog samoozljeđivanja porasle su u posljednjih 10 godina za 163%. Samoubojstvo je sada tako drugi vodeći uzrok smrti mladih Amerikanaca.
