Unatoč skorom nestanku Islamske države, ili baš upravo zbog toga, situacija na Bliskom istoku iz dana u dan sve se više zaoštrava i sve je izglednije da će potezi koje vuče saudijski prijestolonasljednik princ Mohammed bin Salman dovesti do novog žarišta na Bliskom istoku, pa čak i do mogućeg frontalnog sukoba između dvije tamošnje najveće sile Irana i Saudijske Arabije. Uhićenja prinčeva i visokih dužnosnika u Saudijskoj Arabiji tijekom proteklog vikenda, kako tvrde analitičari, nemaju veze s najavljenom reformom cijelog saudijskog društva, odbacivanja islamskog radikalizma (vehabizma) i povratka umjerenom islamu, borbi protiv korupcije i kriminala, kako to tvrdi princ Mohamed bin Salman, već je to korak prema učvršćivanju njegove moći, a on će, po svemu sudeći, do kraja godine, postati novi saudijski kralj s obzirom na to da će se njegov otac, 81-godišnji kralj Salman Al Saud, zbog bolesti povući s prijestolja.
U središtu je Izrael
Saudijska Arabija najveći je gubitnik ratova u Siriji i Iraku, a dodatni udarac zadala im je naftna kriza zbog koje su izgubili svoju geopolitičku moć pa sada traže izlaz iz krize. Masovna uhićenja pripadnika saudijske kraljevske obitelji i bivših ministara događaju se u vrijeme kada je Saudijska Arabija pod najtežim pritiskom možda i od svojeg osnutka. Princ Mohammed bin Salman poveo je rat u Jemenu, koji gubi. U Siriji je Saudijska Arabija također veliki gubitnik, uništen je njihov ideološki blizanac Islamska država, a oporba koju je podržavala gotovo je nestala. Blokada Katara, koju je princ Mohamed bin Salman pokrenuo još u lipnju, ni na koji način nije oslabila tu bogatu zemlju, već je na taj poluotok dovela tursku vojsku i približila je Iranu. Sve veći partner Irana sada je i Putinova Rusija. Omiljeni sin i savjetnik kralja Salmana, Salman mlađi, koji je s 32 godine postao dominantan u saudijskoj vojsci te u vanjskim, ekonomskim i društvenim pitanjima, spreman je za nove ratove na Bliskom istoku, ovog puta izravno s Iranom, i to uz podršku svog tradicionalnog saveznika SAD-a na čelu s Donaldom Trumpom i Izraelom na čelu s Benjaminom Netanyahuom koji se drži one – neprijatelj mog neprijatelja moj je prijatelj. Saudijska Arabija i Izrael dijele najvećeg neprijatelja – Iran. I dok Iran i S. Arabija u sukobu šijita i sunita pokušavaju ostvariti prevlast na Bliskom istoku, Iran je najveći neprijatelj Izraela jer ne priznaje izraelsku državu. Iako već dulje vrijeme Huti iz Jemena bombardiraju Saudijsku Arabiju, Saudijska Arabija sada je prvi put optužila Iran za napad nakon što su Huti balističkim projektilom gađali glavni grad Riyad. Uslijedio je žestok odgovor Iranu, a ne isključuje se ni napad na iranski teritorij. I Donald Trump je iz Tokija izravno optužio Iran za napad na Saudijsku Arabiju najavivši nove oštre sankcije Iranu. Saudijska Arabija, SAD i Izrael imaju jedan cilj, a to je promijeniti režim u Iranu koji je danas postao glavna opasnost za više od 40 tisuća američkih vojnika u Zaljevu kao i za izraelsku državu i saudijski režim. Naoružanje, za koje su nedavno potpisali sporazum Trump i saudijski ministar obrane princ Mohammed, vrijedno više od 100 milijardi dolara, trebalo bi biti usmjereno na Iran. Da se situacija na Bliskom istoku svaki dan sve više zaoštrava potvrđuje i to što je libanonski premijer Saad Hariri, koji je pod utjecajem Saudijske Arabije, iz Riyada podnio ostavku na mjesto premijera optužujući libanonski Hezbollah da u suradnji s Iranom pokušava staviti ruku na Libanon, zaprijetivši Iranu i Hezbollahu “kako će im odsjeći ruke”. U isto vrijeme, Riyad je zaprijetio da će učiniti sve kako bi uništio libanonski Hezbollah, a ne isključuje ni mogućnost vojne intervencije slične onoj u Jemenu. Analitičari su uvjereni kako je cjelokupnu situaciju na Bliskom istoku izrežirao sam princ Mohamed bin Salman jer ne može preboljeti da je S. Arabija, unatoč velikoj potpori, i financijskoj i u naoružanju, sirijskoj oporbi i različitim džihadističkim skupinama u Siriji, zahvaljujući vojnom angažiranju Rusije i Irana u Siriji, izgubila utakmicu na Bliskom istoku.
Grade turbomoderni grad
Geopolitički gledano, gubitak Sirije za Saudijsku Arabiju znači i kraj njihove dominacije na Bliskom istoku. S druge strane, Iran postaje stvarni regionalni lider i njegov šijitski polumjesec od Libanona, Sirije, Iraka pa sve do Jemena trenutačno je neupitan. Princ Mohammed bin Salman toliko je samouvjeren da drži kako je svaki njegov potez genijalan, i odlučan je ukloniti protivnike, a javnost umiruje povećanjem plaća zaposlenima u državnoj upravi, dopuštanjem ženama da voze automobile i idu na sportska natjecanja. Najavljuje i megalomanske projekte poput izgradnje turbomodernog grada za 500 milijardi dolara, čiju gradnju vodi bivši šef njemačkog Siemensa Klaus Kleinfeld. Najveća saudijska kompanija, naftni div Saudi Aramco, najavljuje skorašnji izlazak na svjetsku burzu što bi sa 100 milijardi dolara bila najveća inicijalna javna ponuda u povijesti čovječanstva. Donald Trump svim se silama bori da se Saudi Aramco izlista upravo na burzi u New Yorku. Koliko je Saudijskoj Arabiji bilo važno rušenje sirijskog predsjednika Bashara Al Assada, kako bi prekinula šijitski polumjesec, otkrio je i bivši katarski premijer, Hamad bin Jassim, koji je priznao da je, uz Saudijsku Arabiju, Tursku i Katar, pomogao SAD-u da naoruža ISIL-ove teroriste u Siriji kako bi srušili Assadov režim. Jassim je priznao da su Katar, Saudijska Arabija i Turska slali oružje teroristima ISIL-a u Siriji preko američke vojske u regiji. Na opasnost od princa Mohammeda bin Salmana njemačka obavještajna služba BND upozorila je 2015. tvrdeći da je agresivan “politički kockar koji će dodatno destabilizirati arapski svijet ratovima”.
