Ukrajinske snage suočavaju se s velikim pritiskom na više bojišta dok Rusija nastoji iscrpiti njihove resurse integrirajući tri borbena elementa u koherentnu strategiju koja je učinkovitija nego svaki pojedini dio zasebno. Snage Vladimira Putina provode kopnene napade kojima nastoje zarobiti vojnike na mjestu, zatim slijede udari dronovima koji ograničavaju kretanje, a potom lansiraju precizne bombe na ključne ofenzivne položaje.
Prema informacijama koje je The Telegraph dobio, ruska vojska je ovu taktiku prvi put primijenila na bojištu još prošle godine, no tijekom posljednja dva mjeseca znatno su pojačali njezinu primjenu duž linije bojišta. „Cijela ruska vojska koristi ovu trokutastu strategiju,“ izjavio je Serhii Kuzan, predsjednik Ukrajinskog centra za sigurnost i suradnju. „Mi je nazivamo strategijom i ratom iscrpljivanja.“
Od početka godine Rusija se suočava s nedostatkom resursa i nizom neuspjelih ofenziva. Procjenjuje se da ruska vojska gubi više od 1.000 vojnika dnevno, dok su ukrajinske snage od početka 2025. uništile 1.159 ruskih tenkova i više od 2.500 oklopnih vozila. Zbog velikih gubitaka, Rusija nastoji iskoristiti svoje ključne prednosti nad Ukrajinom - neprekidan dotok vojnika i sposobnost brze proizvodnje dronova i preciznih bombi.
Ovi napori se pokazuju učinkovitim, jer su ruske snage prošle godine zauzele gotovo 1.500 četvornih milja teritorija - najveći teritorijalni dobitak od početka invazije 2022. godine. „Radi se o vrlo iscrpljujućem načinu ratovanja,“ objasnio je Nick Reynolds, istraživač za kopnenu vojnu strategiju pri Royal United Services Institute (RUSI). „Ta tri elementa stvaraju sukobljene zahtjeve za ukrajinske branitelje.“
Metodični pristup počinje kopnenim napadima kojima se ukrajinske snage prisiljavaju na obrambene položaje i sprječava njihova sposobnost manevara. Kontinuirani napadi vrše velik pritisak na ukrajinske obrambene linije. „Korištenjem velikog broja ljudi i slanjem u napade na ukrajinske položaje pokušavaju iscrpiti naše vojnike i resurse,“ rekao je Kuzan. „Intenzitet borbi u mjestima poput Pokrovska vrlo je visok, s napadima svaka dva sata. To je naravno iscrpljujuće za naše vojnike.“
Sljedeći korak je uporaba dronova za ograničavanje kretanja Ukrajinaca, izviđanje, ciljanje ranjivih mjesta i ometanje kretanja snaga. Među njima su i dronovi s vidom iz prvog lica (FPV), koji ruskim snagama omogućuju praćenje ukrajinskih položaja u stvarnom vremenu i brzi odgovor na pokrete neprijatelja. „Zbog tih dronova, Ukrajina je prisiljena braniti liniju fronta statičnim obrambenim položajima podržanim raznim mjerama zavaravanja, poput masovnog kopanja rovova, kako bi prikrila stvarne koncentracije trupa,“ rekao je Reynolds.
Treći dio taktike uključuje lansiranje preciznih bombi klizajućeg leta koje ciljaju ključne ofenzivne položaje s velike udaljenosti, čime se slabi sposobnost Ukrajine za vođenje operacija. Ove dalekometne, precizno navođene bombe ciljaju posebice ukrajinske topničke i obrambene instalacije. „Ovdje nastaje pravi problem, odnosno teško pitanje na koje nema jednostavnog odgovora,“ izjavio je Reynolds. „Ukopavanje i druge zaštitne mjere izvrsne su za smanjenje gubitaka od topništva ili FPV dronova, no klizajuće bombe uništit će te utvrde i zatrpati vojnike.“
Ova kombinacija prisiljava ukrajinske vojnike da biraju između držanja položaja, s rizikom velikih gubitaka i iscrpljenosti resursa, ili ostajanja pokretnima, što ih izlaže većem riziku od udara dronova i izoliranih napada. „Ono što ukrajinske snage drži na mjestu je kombinirana prijetnja ruskih kopnenih operacija, topništva i dronova, posebno FPV i taktičkih bespilotnih letjelica,“ dodao je Reynolds.
Klizajuće bombe postale su najvažniji element ove strategije, potpomognute sposobnošću Rusije da ih brzo proizvodi. „Proizvodnja i uporaba klizajućih bombi i FPV dronova znatno su porasli tijekom rata,“ rekao je John Hardie, zamjenik direktora programa za Rusiju u Zakladi za obranu demokracija, za Telegraph. Rusija planira proizvesti 75.000 klizajućih bombi tijekom 2025. godine, što je prosječno oko 205 bombi dnevno, navodi RUSI, značajno povećavajući sposobnost primjene ove taktike.
Ukrajina se prilagodila „trostrukom obruču“ prelaskom na dinamičnu strategiju obrane - stalnim mijenjanjem položaja i nepredvidivošću, umjesto držanja fiksnih položaja. Koristi kombinaciju mina, različitih zona udara i klasičnog vatrenog djelovanja protiv ruskih snaga prije nego što te uspiju pretražiti premalo branjenih pješačkih položaja, kaže Hardie. Ukrajina je također proširila jedinice za napad s dronovima koje djeluju kao ključni faktor povećanja snage te je znatno povećala proizvodnju FPV dronova i drugih bespilotnih sustava.
„Ukrajinci su postali vrlo vješti i inovativni u suprotstavljanju svim vrstama ruskih napada,“ rekao je Hamish de Bretton-Gordon, bivši pukovnik britanske vojske i stručnjak za kemijsko oružje. Strategija je Ukrajinu gurnula još dublje u rat izdržljivosti. Ipak, do sada su ruski dobitci uglavnom marginalni, a taktika nije dovela do većih operativnih proboja.
„Rusija fiksira ukrajinske snage, ali ne može manevrirati da nanese odlučujući udar,“ rekao je de Bretton-Gordon. Problemi Rusije s nedovoljno obučenim vojnicima i nedostatkom oklopnih vozila ostaju neriješeni. Svjedoci su izvijestili o korištenju motocikala, pa čak i električnih romobila, od strane ruskih vojnika u pokušajima probijanja ukrajinskih obrambenih linija.
Klizajuće bombe također imaju znatno visok postotak kvarova. „Vrlo im je teško koncentrirati snagu jer ovakve manevarske operacije zahtijevaju puno obuke i koordinacije,“ rekao je de Bretton-Gordon. „Većina vojnika na prvoj liniji su tek minimalno obučeni regruti koji mogu samo napadati u ravnoj liniji,“ dodao je. „Mnogi čak ne znaju ni pravilno očistiti svoje puške.“
Otvori KEKS Pay
