Norveški ministar obrane Tore Sandvik pokazao je kartu svijeta iz arktičke perspektive. Upirao je prstom u ruski poluotok Kola, na kojem se nalazi jedna od najvećih svjetskih baza nuklearnog arsenala. Najkraća putanja projektila odande do velikih američkih gradova vodi preko Arktika, blizu Sjevernog pola i Grenlanda, rekao je za Financial Times. "Interkontinentalni balistički projektil leti brzinom od sedam kilometara u sekundi. Od lansiranja do udara u veći američki grad prođe samo 18 minuta", pojašnjava Sandvik, dodajući kako je to pitanje "obrane domovine" za cijeli NATO. Zbog toga pitanje arktičke sigurnosti predstavlja temeljnu zadaću obrane za NATO.
Povećani interes američkog predsjednika Donalda Trumpa za Grenland, koji je prošlog tjedna rezultirao dogovorom s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, dodatno je usmjerio pozornost Saveza prema sjeveru – na temu na koju nordijske zemlje upozoravaju već desetljećima. Nakon završetka Hladnog rata većina arktičkih država, uključujući Rusiju i Sjedinjene Države, znatno je smanjila vojnu prisutnost u regiji i zatvorila brojne baze. No Rusija je već početkom 2000-tih, pod vodstvom Vladimira Putina, započela sustavno vojno i gospodarsko jačanje Arktika, znatno prije zapadnih zemalja.
Danas Moskva kontrolira oko polovice kopnenog i morskog prostora Arktika te upravlja s više od 40 vojnih objekata duž arktičke obale – od vojnih baza i zračnih luka do radarskih postaja. Regija ima ključnu ulogu u ruskoj nuklearnoj strategiji, a na poluotoku Kola smještena je Sjeverna flota, koja upravlja s polovinom ruskih nuklearnih podmornica. “Sjeverna flota, a posebno njezine podmornice, predstavlja srž ruskog sustava strateškog odvraćanja. Upravo zbog toga kontinuirano se modernizira”, ističe Ondrej Ditrych iz Instituta Europske unije za sigurnosne studije.
Rusija održava visoku razinu pripravnosti i na nuklearnom poligonu na Novoj Zemlji, gdje je prošlog listopada testirala krstareću raketu Burevestnik s nuklearnim pogonom. Istodobno promiče Sjeverni morski put kao znatno kraću trgovačku rutu između Kine i Europe. Ovakav razvoj situacije izaziva sve veću zabrinutost među ruskim susjedima, koji pozivaju NATO na snažniji angažman u regiji – zasad s ograničenim rezultatima.
“Svjesni smo da Rusija intenzivira aktivnosti na sjeveru. Istodobno, s topljenjem polarnog leda, Kina se pojavljuje kao sve utjecajniji akter s globalnim ambicijama. Sami sebe nazivaju ‘državom bliskom Arktiku’”, upozorava Sandvik. Danska premijerka Mette Frederiksen naglašava da se sigurnost Arktika tiče cijelog NATO-a te poziva na jači angažman Saveza.
Slično poručuje i vrhovni zapovjednik NATO-ovih snaga, admiral Giuseppe Cavo Dragone, koji Arktik opisuje kao područje od iznimne strateške važnosti. Nekoliko država članica, među njima SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, već je pojačalo obuku svojih snaga za djelovanje u arktičkim uvjetima.
U ožujku će se u sjevernoj Norveškoj održati velika vojna vježba Cold Response, na kojoj će oko 25.000 vojnika iz zemalja NATO-a, uključujući 4000 američkih, uvježbavati operacije u ekstremnim zimskim uvjetima. Nordijske zemlje pritom nastoje pokazati svoju važnost Washingtonu, osobito u području obavještajnog nadzora. Posebna pozornost usmjerena je na dva strateška pomorska prolaza: GIUK prolaz između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva te takozvani Medvjeđi prolaz između Svalbarda i norveškog kopna, koji bi u slučaju sukoba mogli postati ključna žarišta.
Norveška ta područja nadzire izviđačkim zrakoplovima P-8, satelitima, bespilotnim letjelicama dugog dometa, podmornicama i fregatama. “Na taj način NATO razmišlja o obrani ovog prostora u slučaju krize, ali primarni cilj je spriječiti eskalaciju i odvratiti Rusiju”, rekao je Sandvik.
Visoki nordijski dužnosnici ističu kako SAD uvelike ovisi o podacima prikupljenima na tom području. Većina pozornosti usmjerena je na nadzor zračnog i podvodnog prostora, a ne na kopnene operacije. Kako je rekao jedan danski dužnosnik, Grenland je praktički nemoguće okupirati, jer je gotovo u cijelosti prekriven ledom i snijegom.
Ipak, američki predsjednik Trump razmatra Grenland kao potencijalnu lokaciju za budući sustav proturaketne obrane “Zlatna kupola”. SAD već upravlja ključnom vojnom infrastrukturom na otoku, svemirskom bazom Pituffik, koja ima važnu ulogu u sustavima ranog upozoravanja.
Unatoč svemu, u nordijskim zemljama raste zabrinutost da će Arktik, dosad relativno stabilna regija, postati novo poprište militarizacije. “Strahujem da sigurnosne teme potpuno potiskuju pitanja klimatskih promjena, infrastrukture i prava autohtonih naroda”, upozorava jedan visoki dužnosnik.
Rat u Ukrajini privremeno je usporio rusko vojno jačanje na Arktiku, jer su pojedine arktičke brigade prebačene na bojišta, gdje su pretrpjele velike gubitke. No unatoč tome, i Moskva i Peking dugoročno planiraju svoje poteze u regiji u kojoj topljenje leda može temeljito promijeniti vojnu i gospodarsku ravnotežu. “Na Arktiku se odvija tiha, ali intenzivna utrka u strateškom nadmetanju”, zaključuje Sandvik.
Otvori KEKS Pay
