Vjerojatno su i ptice na grani ovih dana doznale da je Norveška u recesiji. Praktički, svi su se mediji o tome raspisali zato što se Norveška svima činila kao jaka gospodarska sila, što i jest, ali i zato što odavno nismo čuli konkretno da je jedna država u recesiji. Proteklih godina, kao nikad od 2009., vrtimo se oko te riječi, opet se ustalila. No, čekala je službeni početak i očito se prelomilo na bogatoj Norveškoj.
Važnost povezivanja
Pad BDP-a u dva uzastopna tromjesečja predstavlja ulazak u recesiju. U trećem tromjesečju zabilježen je pad od 1,6%, a u četvrtom dodatnih 0,6%. Međutim, glavno je pitanje zbog čega se dogodio taj pad, a odgovor je da je on posljedica smanjenja aktivnosti u sektoru vađenja i transporta nafte i plina, koji je ključan za norveško gospodarstvo, piše portal Večernjeg lista BiH. Pala je i industrijska proizvodnja, a rast kamatnih stopa otežao je pristup financiranju za poduzeća i potrošače. Naravno, tu je i neizostavna inflacija, koja je smanjila kupovnu moć potrošača.
No, kako bi recesija u jednoj ovakvoj zemlji mogla utjecati na BiH? Ako se držimo ekonomskih pa i demografskih podataka, mogla bi itekako. Ahmet Egrlić, čovjek koji je godinama jedan od ključnih u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, još je 2022. govorio o izvozu iz BiH u Norvešku.
- BiH s Norveškom ima veliki suficit. Više izvozimo nego što uvozimo. Međutim, moramo raditi na povećanju trgovinske razmjene i mislim da je danas prilika za umrežavanje ljudi iz sektora metalske i drvne industrije. To je iznimno perspektivna strana s aspekta norveškog tržišta i naših potencijala - govorio je među ostalim.
U Norvešku izvozimo od 30 do 40 milijuna eura robe godišnje, a uvozimo proizvoda za otprilike 20 milijuna eura, i to se sigurno može pospješiti, ali evidentno je da je Norveška postala značajan trgovinski partner BiH s tendencijom rasta.
Pet je godina i otkako je osnovana Poslovna asocijacija Norveška - BiH (NBBA), a trgovinska razmjena se višestruko povećala. Međutim, još značajnije je da takve organizacije približe ljude iz BiH Norveškoj i pokažu im svrhu investiranja u rodni kraj, a zasad u određenom opsegu ona ispunjava svoju ulogu.
Bivši veleposlanik Norveške u BiH Olav Reinertsen, koji je i inicijator ove organizacije koja povezuje dvije zemlje, iznio je na jednom od skupova svoj stav da je Norveška najveći i najvažniji investitor u BiH, a riječi su se posebno odnosile na energetski sektor, gdje Norvežani dominiraju, kao i na druge sektore gdje su stvoreni određeni kontakti i povučeni potezi koji daju rezultate, piše Vecernji.ba.
Također, možda još bitnije, dijaspora koja živi i radi u Norveškoj pomaže svojim sumještanima u BiH. Prema ranijim podacima, u Kraljevini Norveškoj prije desetak godina živjelo je oko 16.613 bosanskohercegovačkih iseljenika i njihovih potomaka, od kojih je gotovo 90% steklo norveško državljanstvo. Pretpostavlja se i da je taj broj rastao do 2020. godine, dok nisu stigla pandemijska vremena, kad je mnogo toga usporilo.
Također, u Norveškoj živi i oko 7300 hrvatskih državljana, dok hrvatska zajednica u Norveškoj broji oko 2100 članova.
Ali, sad govorimo o recesiji pa smo u kontekstu svega dodatno ispitali kakve bi posljedice recesija u Norveškoj mogla imati na BiH.
Jedno je smanjenje potražnje za uvozom.
Situacija s doznakama
Norveška bi mogla smanjiti uvoz roba i usluga zbog smanjenja potrošnje i investicija, što bi moglo utjecati na zemlje koje s njom trguju, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Druga mogućnost je pad investicija Norvežana vani, što bi moglo utjecati na projekte u BiH, posebno u sektorima gdje je norveško ulaganje značajno.
Naveden je i utjecaj na radnu snagu jer ako recesija dovede do smanjenja zaposlenosti u Norveškoj, to bi moglo utjecati na bosanskohercegovačke iseljenike koji tamo žive i rade, što bi posljedično moglo smanjiti doznake koje šalju natrag u domovinu - upozorava AI.
Jasno je da BiH ima ozbiljne i snažne veze s Norveškom, koje imaju potencijal za daljnji razvoj, ali sve su oči sada uprte u novonastalu situaciju za koju se nadamo da neće biti duga vijeka i da će Norveška jako brzo isploviti iz poteškoća i nastaviti investirati u BiH, ali i jednom od najviših prosječnih plaća plaćati radnike iz BiH, koji time uvelike pomažu svojoj obitelji, prijateljima, susjedima..., u konačnici ekonomiji Bosne i Hercegovine.
