nova kriza

Nekad moćna zemlja bogata naftom danas je u teškoj gospodarskoj situaciji

Reuters/Pixsell
03.01.2020.
u 21:00

Unatoč tome što je već 40 godina pod sankcijama, Iran je danas respektabilna zemlja u svakom smislu. Unatoč učestalim prijetnjama Izraela i SAD-a da će napasti Iran, analitičari ne vjeruju da bi vojna intervencija protiv Irana mogla rušiti vlast, štoviše, mogla bi je samo ojačati

Islamska Republika Iran u najtežoj je ekonomskoj situaciji u posljednjih 40 godina, ali za to nije kriva vlada u Teheranu, nego SAD i Donald Trump, kazao je iranski predsjednik Hasan Rohani ističući kako se zemlja danas suočava s najvećim pritiskom i ekonomskim sankcijama nakon Iranske revolucije koje im je nametnuo američki predsjednik Donald Trump. Prema priznanju iranskog predsjednika Rohanija, Iran je u dvije godine od prodaje nafte izgubio više od 200 milijarde dolara što je uvelike utjecala na Iransku ekonomiju koja je u totalnom kolapsu. Međutim, unatoč teškoj situaciji, predsjednik Irana, Hassan Rohani povodom nove godine rekao je kako Iran neće pokleknuti i pobijediti će neprijatelja kao i uvijek do sada pozivajući Irance da budu strpljivi jer doći će bolja vremena.

Četiri desetljeća od revolucije i nakon isto toliko godina raznih međunarodnih sankcija, prosječni Iranac siromaštvo, nezaposlenost, inflaciju i skupoću prepoznaje kao tekovine revolucije. Nekad je to bila moćna i progresivna zemlja bogata naftom, s ambicioznim kraljem koji je od nje namjeravao učiniti jednu od vodećih industrijskih zemalja svijeta. Iako Iranci danas žive u izuzetno teškoj situaciji i možda sami sebi postavljaju pitanje zbog čega su krenuli u revoluciju i rušili šaha Rezu Pahlavija, stari Iranci kažu da narod nije dobro živio ni pod šahom. Upravo su masovni prosvjedi i štrajkovi nezadovoljnih, koji su trajali cijelu 1978., natjerali šaha Rezu Pahlavija da s obitelji pobjegne iz zemlje u siječnju 1979., a milijuni su idući mjesec oduševljeno dočekali imama Homeinija.

Islamska je revolucija službeno završila 1. travnja, kad je na temelju pobjede od 98,2 posto na referendumu proglašena Islamska Republika Iran. Većina analitičara, gledano iz današnje perspektive, tvrdi da je šah odgovoran i za revoluciju koja je dovela Homeinija na vlast. Vjeruju kako je, više od ikoga, čak i od Homeinija, šah bio arhitekt islamske revolucije, što je problem svih diktatora na svijetu koji s vremenom sami sebi iskopaju grob. Revolucionari su se okupili protiv korupcije, ekstravagancije i autokratske prirode Pahlavijeve vladavine te politike koja je pogodovala bogatima a štetila siromašnima, kao i ekonomske i kulturne dominacije nad Iranom i njegove eksploatacije od nemuslimana, posebno Amerikanaca. Demonstranti su tada uzvikivali parole kao što je “Nezavisnost, sloboda i islamska republika".

Talačka kriza

Analitičari smatraju kako je uspostavljanje i pokoravanje ovakvoj islamskoj vladi bilo tako važno da je to bio izraz pokornosti bogu i čak neophodnije od molitve i posta, jer bez toga pravi islam ne bi preživio. Sukobi i netrpeljivost između SAD-a i Irana nisu od jučer i ne traju od dolaska na vlast Donalda Trumpa, koji pokazuje najveće neprijateljstvo prema Iranu. Naime, Iran se već 1979. sukobio sa SAD-om. U studenome te godine počela je diplomatska kriza kada je skupina iranskih studenata upala u američko veleposlanstvo u Teheranu i 52 taoca držala 444 dana. Nakon neuspjelih vojnih pokušaja oslobađanja i dugih pregovora, taoci su oslobođeni 20. siječnja 1981., kad je novi predsjednik Ronald Reagan u Washingtonu završio svoj inauguracijski govor.

Sukob sa SAD-om dodatno je eskalirao nakon što je iranska vlast preimenovala izraelsko veleposlanstvo u palestinsko, a ajatolah Homeini najavio kako će uništiti izraelsku državu nazivajući je zloćudnim rakom koji treba iskorijeniti. Iranske nevolje nastavile su se kada je 1980. Irak na čelu sa Sadamom Huseinom napao Iran, uz potporu i financiranje zemalja Zaljeva na čelu sa Saudijskom Arabijom, dok su ih naoružavali SAD, Francuska i Velika Britanija. Međutim, iako je taj rat trajao osam godina i odnio mnogo života te dodatno uništio iransko gospodarstvo, još je više učvrstio revoluciju. Tijekom cijele Homeinijeve vladavine odnosi sa Zapadom bili su loši. Predsjednik Mahmud Ahmadinedžad svojom ih je protuizraelskom politikom i inzistiranjem na iranskome nuklearnom programu pogoršao. Odmah nakon revolucije 1979., SAD je uveo sankcije Iranu, a 1995. ih je proširio. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda od 2006. donijelo je šest rezolucija kojima uvodi sankcije jer je Iran odbijao prestati s obogaćivanjem urana. Zapad strahuje da bi obogaćeni uran mogao biti upotrijebljen za proizvodnju nuklearnog oružja, a sve iranske vlasti uporno tvrde da je uran namijenjen mirnodopskoj upotrebi.

Povijesni sporazum sa šest svjetskih sila

S vremenom su sankcije, koje su uključile i zamrzavanje iranskih sredstava u inozemstvu te naftni embargo, potkopale iransko gospodarstvo, a novi iranski predsjednik, umjereni Hasan Rohani pristao je 24. studenoga 2013. na prijelazni sporazum s Europskom unijom i skupinom P5+1 u kojoj su SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina i Rusija te Njemačka. Prema sporazumu Iran je u šestomjesečnom prijelaznom razdoblju trebao smanjiti obogaćivanje urana, a zauzvrat su obustavljene sankcije na iranski izvoz petrokemijskih proizvoda, na uvoz dobara i usluga za automobilsku industriju te uvoz i izvoz zlata i plemenitih metala.

Isto tako, Iranu je bio dopušten uvoz rezervnih dijelova za civilno zrakoplovstvo te servisiranje zrakoplova. EU i Skupina P5+1 obvezali su se i učiniti Iranu dostupnim 4,2 milijarde zamrznutih sredstava i to u pravilnim intervalima tijekom šestomjesečnoga razdoblja. Povijesni sporazum između Irana i šest svjetskih sila potpisan je 14.srpnja 2015. Kada su već svi pomislili da su dolaskom na vlast Hasana Rohanija spor i sukobi između Zapada i SAD-a s jedne strane i Irana s druge strane zauvijek završeni, situaciju se zakomplicirala dolaskom na vlast Donalda Trumpa koji je u svibnju 2018. objavio da se SAD povlači iz međunarodnog nuklearnog sporazuma kako bi spriječio Iran da razvije nuklearnu bombu te da će odmah ponovno uvesti gospodarske sankcije Teheranu.

Iako šefica CIA-e Gina Haspel tvrdi kako Iran još uvijek poštuje dogovor iz 2015. o nuklearnom programu, Donald Trump je jednim od razloga izlaska iz sporazuma naveo upravo njegovo kršenje s iranske strane. Danas je društvo u Iranu podijeljeno na izrazito konzervativni dio koji zastupa vrhovni vjerski vođa, ajatolah Ali Hamnei, i drugi, pitomi i reformski koji predstavlja predsjednik Hasan Rohani. Unatoč tome što je već 40 godina pod sankcijama, Iran je danas respektabilna zemlja u svakom smislu. Unatoč učestalim prijetnjama Izraela i SAD-a da će napasti Iran, analitičari ne vjeruju da bi vojna intervencija protiv Irana mogla rušiti vlast, štoviše, mogla bi je samo ojačati.

Ajatolah Hamnei, kojeg je na mjesto vrhovnog vođe postavilo tzv. vijeće eksperata, nekad moćno tijelo u kojem sjede vjerski dužnosnici, danas je postao nedodirljiv i svemoćan. Osim što zapovijeda vojskom, policijom i obavještajnom službom, zapovjednik je i jedne od najelitnijih vojska na svijetu, iranske revolucionarne garde čiji je zadatak čuvanje ustavnog poretka Irana i koja uz rezervni sastav Basij, broji između 8 i 10 milijuna vojnika, koji su odigrali glavnu ulogu u porazu terorističke organizacije Islamske države u Siriji i Iraku, kao i u gušenju prosvjeda protiv Ahmadinedžada 2009.godine.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije