Veliki križ na najvećem stadionu Ujedinjenih Arapskih Emirata, državi u kojoj se križ ne smije postaviti ni na krovu crkve. Za papu Franju učinjen je presedan koji možda to više neće biti. Franjo je predvodio misu na stadionu Zayed kojoj je prisustvovalo oko 150 tisuća ljudi, računajući i one oko stadiona, među kojima i oko 4000 muslimana, a prisutan je bio i ministar za toleranciju Nahyan bin Mubarak al-Nahyan. Golemi križ na postolju s kojeg je Franjo predvodio misu u utorak. Prva misa na otvorenom prostoru u kolijevci islama. Prvi papa na Arapskom poluotoku. Prva zajednička izjava… Već je to dovoljno da se kaže kako je pohod Franje u UAE polučio veliki rezultat, a kada se pogleda i sadržaj njegovih govora i izjave o “ljudskom bratstvu”, onda to njegovo 27. putovanje izvan Italije ulazi u povijest kao veliko zbližavanje kršćanstva i islama.
Jedino oružje vjera i ljubav
Franjo je pohodio državu s većinskim islamskim stanovništvom, ali u kojoj živi i oko milijun katolika koji su tu došli, kao imigranti, raditi iz cijeloga svijeta i koji čine 10 posto ukupnog stanovništva. U svojoj propovijedi papa Franjo spominje dva blaženstva: blaženik i blag. Papa citira Franju Asiškog (ove je godine 800. obljetnica susreta Franje Asiškog i sultana Al-Malik al-Kāmil koji su se sastali 1219.) kao primjer ponašanja prema islamu: “Nije blaženik onaj koji napada ili nadjača, već koji zadrži ponašanje Isusovo koji nas je spasio. Blag i prema onima koji su ga optuživali.”
Papa je zatim kazao kako voli citirati Franju Asiškog koji je fratrima tumačio kako se ponašati prema Saracenima i nekršćanima, odnosno da se ne svađaju i ne spore. Kršćanin je naoružan samo svojom vjerom i svojom ljubavlju. Važna je blagost. “Budemo li živjeli na Božji način, postat ćemo putovi njegove prisutnosti, a u suprotnome nećemo donijeti budućnost. Ako si s Isusom, ako kao njegovi tadašnji sljedbenici voliš slušati njegovu riječ, ako je želiš živjeti svakodnevno, onda si blažen”, rekao je papa Franjo i dodao: “Nećeš biti blaženik, ali si blažen. To je prva realnost kršćanskog života.”
Blaženici nisu “nadljudi, već oni koji se sučeljavaju sa svakodnevnim izazovima, koji svijet stvaraju čistijim, kao stablo koje apsorbira zagađeni zrak i vraća kisik”, kazao je Franjo.
Trodnevni Franjin pohod UAE-u bio je usmjeren na uključivanje religija u mirovni proces i stvaranje mostova među narodima. Ljudski razvoj izgrađen je na uključenju i prihvatu te na istim pravima za sve.
“To je sjeme mira, a religije su pozvane pomoći mu da raste. One trebaju aktivno doprinijeti razoružanju, demilitarizaciji čovjekova srca. Naoružanje, širenje vlastitih područja utjecaja, nasilne politike na štetu drugih nikada neće donijeti stabilnost. Rat ne zna stvarati drugo nego bijedu, oružje ništa drugo nego smrt”, kazao je Franjo koji je s velikim imamom učilišta Al-Azhar u Kairu Ahmadom al-Tayebom potpisao izjavu o ljudskom bratstvu.
“Nasilje, ekstremizam ili fanatizam nikada ne bi mogli biti opravdani u ime religije”, kazao je Franjo, a imam Al-Tayyeb istaknuo je kako su milijuni muslimana u svijetu platili veliku cijenu zbog nekoliko, kako je kazao, kriminalaca nakon terorističkih napada 11. rujna 2001.
Nakon govora, uz pljesak sudionika međunarodnog međuvjerskog skupa, papa i imam potpisali su zajedničko priopćenje u kojem se ističe kako će religije zajedno poduzeti potrebne napore u okviru borbe protiv ekstremizma. Dokument nije samo kamen temeljac odnosa između kršćanstva i islama, već predstavlja i poruku cijelome svijetu.
Znakovi 3. svjetskog rata
“Odlučno izjavljujemo da religije nikada ne smiju poticati na rat, mržnju, neprijateljstvo i ekstremizam niti smiju poticati nasilje i prolijevanje krvi. Vjera omogućuje vjerniku vidjeti u drugome brata kojeg treba podupirati i voljeti. Sve osobe koje u srcima nose vjeru u Boga i vjeru u bratstvo trebaju se ujediniti i raditi zajedno. Bog je stvorio sve ljude u jednakim pravima i dostojanstvu”, stoji u dokumentu kojim se od svjetskih lidera, političara i svjetske ekonomije traži da se ozbiljno zauzmu na širenju kulture tolerancije, suživota i mira te da što prije zaustave prolijevanje krvi, ratove, sukobe, degradaciju okoliša te kulturni i moralni pad.
Pozivaju se i mediji, ne samo religijski i drugi čelnici, da ponovno otkriju i šire vrijednosti mira, pravde, dobra, ljepote, ljudskog bratstva, odnosno da se probudi ljudsku savjest iz anestezije koja vlada u svijetu.
“Vjerski i nacionalni ekstremizmi uz netoleranciju proizveli su znakove trećeg svjetskog rata… Političke krize, nepravda i nedostatak pravedne raspodjele prirodnih bogatstva, koje koriste manjina bogatih na štetu većine naroda, proizveli su i nastavljaju stvarati golem broj bolesnih, mrtvih i onih koji potrebuju čime se stvaraju ubojite krize i žrtve u mnogim zemljama…Pred takvom krizom koja dovodi do smrti milijuna djece, koja su postala ljudski skeleti zbog siromaštva i gladi, kraljuje neprihvatljiva međunarodna šutnja.”
