Iranska aktivistica za ljudska prava i dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi ponovno je osuđena u Iranu na više od sedam dodatnih godina zatvora, nakon što je započela štrajk glađu. Presuda dolazi u trenutku pojačane represije nad neistomišljenicima, dok Teheran istodobno pokušava pregovarati sa Sjedinjenim Državama o svom nuklearnom programu, piše AP News.
Prema navodima njezinih pristaša, koji su razgovarali s odvjetnikom Mostafom Nilijem, Mohammadi je osuđena na šest godina zatvora zbog „okupljanja i urote“, godinu i pol zbog „propagande“, te joj je izrečena dvogodišnja zabrana putovanja. Presuda je donesena na Revolucionarnom sudu u gradu Mašhadu, koji je poznat po suđenjima bez stvarne mogućnosti obrane.
Smrtonosna represija
Osim zatvorske kazne, presuda uključuje i dvije godine unutarnjeg egzila u grad Khosf, oko 740 kilometara jugoistočno od Teherana. Glavna tajnica Amnesty Internationala Agnes Callamard poručila je na društvenoj mreži X da je presuda Narges Mohammadi „odraz smrtonosne represije nad neistomišljenicima i prosvjedima, koja je u Iranu u naglom porastu“.
Iranske vlasti zasad nisu službeno potvrdile presudu. Mohammadi je bila u štrajku glađu od 2. veljače, no prekinula ga je jučer nakon izricanja presude zbog pogoršanog zdravstvenog stanja. Uhićena je u prosincu na ceremoniji u čast Khosrowa Alikordija, iranskog odvjetnika i aktivista za ljudska prava, a snimke s tog događaja prikazuju je kako uzvikuje zahtjeve za pravdom.
Simbol otpora
Pristaše su mjesecima upozoravale da 53-godišnjoj Mohammadi prijeti povratak u zatvor, nakon što je u prosincu 2024. privremeno puštena na slobodu iz zdravstvenih razloga. Iako je dopust trebao trajati tri tjedna, produžen je, vjerojatno pod pritiskom aktivista i zapadnih zemalja.
Unatoč tome, Mohammadi je nastavila s javnim istupima i prosvjedima, uključujući i demonstracije ispred zloglasnog zatvora Evin u Teheranu, gdje je ranije bila zatočena. Već je odslužila kaznu od 13 godina i devet mjeseci zbog urote protiv državne sigurnosti i propagande protiv iranske vlasti. Otvoreno je podržala i masovne prosvjede nakon smrti Mahse Amini 2022. godine, kada su žene javno prkosile režimu odbijajući nositi hidžab.
Prema navodima njezinih pristaša, Mohammadi je u zatvoru pretrpjela više srčanih udara, a krajem 2024. liječnici su joj otkrili leziju na kosti za koju se sumnjalo da bi mogla biti kancerogena.
– S obzirom na njezino zdravstveno stanje, očekuje se da će biti privremeno puštena uz jamčevinu kako bi mogla primiti liječenje – naveo je njezin odvjetnik Nili.
Oštri tonovi Teherana
Presuda dolazi u vrijeme zaoštravanja retorike iranskih vlasti. Šef pravosuđa Gholamhossein Mohseni-Ejei poručio je da mnoge neistomišljenike čekaju teške zatvorske kazne, dok je ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi naglasio da Iran neće odustati od prava na obogaćivanje urana.
To je ključna točka spora sa Sjedinjenim Državama, čiji je predsjednik Donald Trump u lipnju, tijekom 12-dnevnog sukoba između Irana i Izraela, naredio bombardiranje iranskih nuklearnih postrojenja. Iako iranski predsjednik Masud Pezeshkian razgovore s Amerikancima u Omanu opisuje kao „korak naprijed“, izjave ministra vanjskih poslova upućuju na teške pregovore koji slijede.
U međuvremenu, SAD je pojačao vojnu prisutnost na Bliskom istoku, a očekuje se i skori posjet izraelskog premijera Benjamina Netanyahua Washingtonu, gdje će Iran biti glavna tema razgovora.
Otvori KEKS Pay
