More uz istarsku obalu ovih je dana ponovno ispunjeno neobičnim prizorom – brojni kupači javljaju kako u plićacima sve češće nailaze na prozirna, želatinozna stvorenja koja plutaju u velikim skupinama. Riječ je o rebrašima, morskim organizmima koji su ljeti redoviti, ali neželjeni gosti – posebice uz zapadnu obalu Istre, gdje ih morske struje najčešće zadrže.
Iako izgledom podsjećaju na meduze i mnogima izazivaju nelagodu pri kupanju zbog svog „ljigavog“ dodira, rebraši su potpuno bezopasni – ne posjeduju žarne stanice i ne mogu opeći ljude. No dok kupačima predstavljaju samo estetski problem, za ribare su puno ozbiljniji – riječ je o invazivnoj vrsti koja može narušiti ravnotežu morskog ekosustava.
Kako je za IstraIN objasnila dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen iz Centra za istraživanje mora u Rovinju, njihov broj u ovo doba godine naglo raste jer u moru ima obilje planktona, njihove glavne hrane. Iako su prisutni kroz cijelu godinu, upravo ljetni mjeseci donose njihovu najvidljiviju najezdu.
„Važno je reći da rebraši nisu meduze. Oni pripadaju posve drugoj skupini životinja. Nemaju žarne stanice, ne mogu opeći kupače i zato nisu opasni za ljude. Umjesto pipaka s otrovnim žarnicama, imaju trepetljike kojima hvataju plankton,“ rekla je Marić Pfannkuchen.
Rebraši, premda bezopasni za ljude, predstavljaju sve veći izazov za Jadran. Iako su prvi put zabilježeni prije otprilike dva desetljeća, njihova stalna prisutnost bilježi se od 2016. godine. Prema riječima dr. sc. Marić Pfannkuchen, stigli su iz Atlantskog oceana – najvjerojatnije kao „slučajni putnici“ u balastnim vodama brodova. U svom prirodnom staništu rebraši imaju prirodne neprijatelje koji kontroliraju njihovu brojnost, no u Jadranu gotovo da nemaju predatora. Zbog toga se ovdje mogu neometano razmnožavati, osobito ljeti kada je more puno planktona, njihove glavne hrane.
Dok su kupači pošteđeni većih neugodnosti – osim nelagodnog kontakta s njihovim želatinoznim tijelima – veće posljedice osjete ribari i morski ekosustav. Naglo širenje ove invazivne vrste narušava prirodnu ravnotežu i može dugoročno utjecati na bioraznolikost Jadrana. „Rebraši znaju stvarati probleme ribarima jer se zapliću u mreže i smanjuju ulov. Ali najveći problem je ono što ne vidimo odmah – oni se hrane planktonom, istom hranom kojom se hrani sitna plava riba i mnogi drugi organizmi. Ako plankton pojedu rebraši, manje ga ostaje za ribu. Dugoročno, to može značiti ozbiljne promjene u cijelom hranidbenom lancu,“ kaže znanstvenica za IstraIN.
Na upit je li moguće ukloniti rebraše iz Jadrana, Marić Pfannkuchen odgovara: „Nažalost, ne. Oni su hermafroditi i mogu se razmnožiti sami, proizvodeći tisuće jaja. Čak i kad biste ih fizički pokušali ukloniti, oni se vrlo brzo regeneriraju. To je gotovo nemoguće kontrolirati. Mi moramo naučiti živjeti s njima.“
Kako bi se bolje pratile i razumjele posljedice širenja invazivnih morskih vrsta, znanstvenici iz Rovinja uključeni su u međunarodni projekt Aliena. Cilj projekta je nadzor i istraživanje različitih stranih vrsta koje sve češće nastanjuju Jadran i okolna mora. Rovinjski tim fokusiran je na rebraše, dok se istraživači iz Italije i južne Hrvatske bave invazivnim algama i rakovima. Prema riječima dr. sc. Daniele Marić Pfannkuchen, broj takvih slučajeva stalno raste – među poznatijima su plavi rak i riba lav – a glavni uzrok njihova širenja su globalni pomorski promet i balastne vode brodova.
„Invazivne vrste nisu ništa novo, ali njihova prisutnost podsjetnik je da su mora i oceani ograničeni resursi. Svaka nova vrsta koja se raširi mijenja prirodnu ravnotežu. Možda posljedice nećemo vidjeti odmah, nego za deset, dvadeset ili pedeset godina. Ali promjene se događaju,“ zaključuje znanstvenica.
Otvori KEKS Pay
