Odluka o pooštravanju kriterija za ulazak izbjeglica, prolazak samo osoba iz Sirije, Afganistana i Iraka, te zaustavljanje izbjeglica koji ne dolaze iz ratom zahvaćenih zemalja predstavlja vrlo ozbiljan udarac za vladavinu prava i ljude koji su u potrazi za sigurnim utočištem dovodi u nesigurnu poziciju, istaknuli su u petak aktivisti Inicijative za podršku izbjeglicama "Dobrodošli".
Na konferenciji za novinare održanoj u blizini graničnog prijelaza Harmica članovi Inicijative ustvrdili su kako je nedopustivo odvajanje izbjeglica na one koje su iz tzv. ratnih zona i ostale jer je ekonomska migracija neodvojiva od političkog uzroka - a to je višegodišnja destabilizacija Bliskog istoka, afričkog područja i susjednih regija vanjskom politikom SAD-a i kolonijalnom politikom razvijenih zemalja članica Europske unije. Ne postoje državljanstva koja se mogu kvalificirati za međunarodnu zaštitu, jer je međunarodni sustav azila postavljen upravo tako da se primarno ispituje individualni osnovani strah od progona, a tek podredno ozbiljna nepravda, odnosno rat. Državljani zemalja koji su još ove godine dobivali zaštitu u EU, poput Bangladeša i Šri Lanke, sada to više ne mogu zatražiti, rekla je pravnica inicijative Vanja Bakalović. Poručila je da je nedopustivo vraćati izbjeglice u zemlje poput Grčke, koja nema kapaciteta pružiti im zaštitu budući da je proglašena zemljom neadekvatnih životnih uvjeta. Iz Inicijative su također podsjetili da EU nikada nije usvojio popis tzv. sigurnih zemalja ni kriterije po kojima se neka zemlja smatra sigurnom, pa je pitanje tko donosi odluku treba li neka osoba zaštitu ili ne. Način na koji se donose odluke o vraćanju izbjeglica utemeljene su u praksi tzv. rasnog profiliranja, odnosno diskrecijske odluke policajaca donese na temelju boje kože, jezika ili dokumenta izbjeglice i bez procjene koliko je ta zemlja sigurna za pojedinca koji iz nje dolazi. Na upit koje je rješenje, aktivistica Centra za istraživanje etičnosti, državljanstva i migracija Fakulteta političkih znanosti Vedrana Baričević rekla je da na razini EU i međunarodnog prava postoji načelo prihvata tražitelja azila, da im se dopusti ulazak u EU. To se događa u Grčkoj, no ona nije sigurna zemlja i njih se treba zbrinuti, a jedino moguće rješenje za sadašnju i buduće krize je odgovornost svih članica i reforma sustava. Odluke o migracijskoj krizi donose se na nacionalnoj razini, pri čemu dio članica EU-a ne preuzima odgovornost, koja se zahtijeva od dijela članica kroz koje prolaze izbjeglice, a od drugih ne. Problem je i što te zemlje nemaju uređen sustav zaštite i integracijske politike. Rješenje je u podjeli odgovornosti, a sve drugo vodi u još dublju krizu, pa se već govori i o raspadu EU-a. Ako Europa odustane od zaštite izbjeglica odustala je i od svojih temeljnih načela, upozorila je Baričević.
Valter Cvijić iz slovenske Proturasističke fronte ocijenio je kako je cilj odvajanja izbjeglica da se oslabi izbjeglički pokret koji je otvara bitna pitanja za sve europske građane. Izbjeglice se s jedne strane segregiraju, a s druge strane ih guraju što dalje od svojih granica prema Turskoj, koja je autoritarna država i gdje će živjeti u logorima i biti izloženi nasilju.
U državama kao što je Slovenija i drugima koje postavljaju žicu, izbjegličko pitanje neće biti rješivo bez derogiranja demokratskih standarda i prava ostalih europskih građana, jer osim izbjeglicama žica priječi put i ostalim građanima i stvara autoritarnu klimu i jačanje rasističkog nasilja u društvu, kaže Cvijić.
