Na dramatičnom sastanku Vijeća ministara unutarnjih poslova Europske unije održanom u četvrtak u Bruxellesu, na kojemu se odlučivalo o novim europskim pravilima postupanja u kriznim situacijama koje je prouzročio veliki priljev migranata, ministri iz Hrvatske i Slovenije dogovorili su da će proširiti zajedničke akcije i ophodnje do te mjere da će i hrvatski policajci biti prisutni na punktovima slovenske policije koji su ovih dana najavljeni kao novi privremeni režim kontrole u blizini nekadašnjih graničnih prijelaza, uklonjenih pristupanjem Hrvatske Schengenu.
– Ove godine imali smo oko 450 zajedničkih akcija i ophodnji, a sad smo se dogovorili da ćemo to proširiti, što znači da će na tim famoznim punktovima biti i hrvatski policajci – rekao je ministar Davor Božinović u izjavi novinarima nakon sastanka sa slovenskim kolegom Boštjanom Poklukarom. Dodao je kako na slovensku odluku povremenih policijskih kontrola putnika sa slovenske strane u blizini nekad aktivnih graničnih prijelaza ne treba gledati kao na ekvivalent ukidanju schengenskog bezgraničnog režima.
– Riječ je zapravo o odluci kakvu i hrvatska policija često donosi. To su kompenzacijske mjere, koje zamjenjuju rad granične policije, ali sada na temelju neke profilacije rizika. Uoči li se neko sumnjivo vozilo ili postoje neke druge indicije, policija to kontrolira. Što se tiče režima koji je uspostavljen ulaskom Hrvatske u Schengen, tu se ne mijenja ništa. Slovenski kolega Poklukar i ja konstatirali smo da su i Slovenija i Hrvatska žrtve neregularnog procesa masovnih dolazaka iz smjera zapadnobalkanske rute koja ide preko BiH – dodao je Božinović. Stoga je također dogovoreno da će Ljubljana i Zagreb zajednički, i preko Bruxellesa i izravno, raditi na tome da se što prije riješi pitanje statusnog sporazuma između europske granične agencije Frontex i Bosne i Hercegovine. Taj sporazum već dugo stoji napisan i planiran za usvajanje, a kad stupi na snagu, omogućit će pomoć Frontexa i nacionalnih policijskih snaga iz EU u boljem čuvanju granica BiH od ilegalnih migracija na ulasku u tu zemlju.
– Bez zajedničkog europskog odgovora pitanje ilegalnih dolazaka se ne može spriječiti. A zajednički nije uvijek jednostavno, jer nije isto jesu li države na vanjskim granicama ili nisu, jesu li države krajnji cilj ili migranti žele samo kroz njih proći. Pitanje je vrlo kompleksno i sve se to mora uzeti u obzir, ali svemu se treba prići na racionalan način, bez uzajamnih optužbi. U konačnici, nije ni BiH ta koja je pozvala ljude da prelaze preko njezina teritorija – komentirao je Božinović.
Čitav sastanak 27 ministara unutarnjih poslova bio je dramatičan jer se na njemu pokušao izglasati prijedlog regulative o kriznom upravljanju koje se aktivira kad je neka država izložena velikom pritisku migranata. Bez kompromisa oko tog prijedloga, ne može se deblokirati usvajanje čitave reforme europskih propisa, tzv. Pakta o migracijama i azilu. Taj cijeli paket stoji kao prijedlog za bolje upravljanje migrantskom politikom u EU još od rujna 2020., kad ga je predložila Europska komisija, ali dosad nije bilo dovoljnog suglasja država članica. No sada se pokušava pronaći kompromis koji bi omogućio da se završni pregovori sa zakonodavcem, Europskim parlamentom, pokrenu do kraja godine te da novi Pakt bude usvojen prije europskih izbora u lipnju. O ishodu sastanka ovisi hoće li se uspjeti stići taj rok ili neće, ali ulozi su veliki:
– Nadamo se da će se ministri u petak dogovoriti o jednom od najvažnijih preostalih aspekata čitave reforme, a to je krizna regulativa. Ako se to dogodi, otvorit će se prozor šanse da imamo čitavu reformu prije europskih izbora. Demagoge i populiste trebamo lišiti argumenta da Europa ne zna riješiti problem s migracijama – komentirao je potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas. Uoči sastanka optimistično je vjerovao da je kompromis nadohvat ruke, pogotovo nakon što je Njemačka promijenila svoj prijašnji stav i najavila da će podržati kompromisno rješenje. Ali do trenutka zaključenja ovog izdanja ništa još nije bilo izglasano.
Mađarska i Poljska protiv kvota
Po običaju, Mađarska i Poljska najglasnije su se protivile prijedlogu, i to iz dva razloga. Prvo, smeta im i sâm način odlučivanja, preglasavanje u kojem je za odluku dovoljna kvalificirana većina koju čini najmanje 55 posto broja država članica koje istodobno pokrivaju 65 posto ukupnog stanovništva EU. I drugo, smeta im bilo kakva solidarnost koja se očituje u migrantskim kvotama, odnosno obveza preuzimanja određenog broja migranata iz graničnih država članica poput Italije ili Grčke. Predloženi Pakt unio je novinu da države koje ne žele preuzeti migrante mogu pokazati solidarnost financijskim putem, plaćanjem za svakog migranta kojeg su trebale, a nisu zbrinule.
No, Varšava i Budimpešta protive se i tome. Mađarski doministar i u četvrtak je na sastanku branio tvrdnju da će nova europska pravila o azilu biti "magnet" za privlačenje, umjesto zaustavljanje migranata. Poljski predstavnici tvrdili su da predložena krizna regulativa nije dobro uravnotežila solidarnost i odgovornost.
Njemačka vlada do četvrtka nije imala pozitivan stav o prijedlogu, ponajprije zbog protivljenja stranke zelenih ideji da države članice u krizi, pod velikim pritiskom migranata, mogu držati tražitelje azila zatvorene u prihvatnim centrima do 40 tjedana, dok se njihovi zahtjevi obrađuju. No kancelar Olaf Scholz (SPD) presjekao je i odlučio da će njegova vlada u Bruxellesu biti za usvajanje tog prijedloga, jer će se time omogućiti da se ide naprijed u pregovore o konačnom usvajanju čitavog pakta, odnosno čitave reforme, prije europskih izbora.
