Ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj u 2022. godini iznosila je 1.461,30 DDD/1000/dan (definiranih dnevnih doza na tisuću stanovnika po danu), odnosno 10.409.864.870 kuna, a to je povećanje potrošnje lijekova od 5,3% u odnosu na 2021.. Taj je porast potrošnje niži u odnosu na prosječni porast potrošnje tijekom posljednjih pet godina koji iznosi 7,3%, stoji u HALMED-ovom Izvješću o potrošnji lijekova u RH u 2022.
Lanjska potrošnja lijekova prema financijskim pokazateljima bilježi porast od 5,4% te je zamjetno niža od prosječnog porasta potrošnje za prethodnih pet godina, koji iznosi 12% godišnje.
Najviše su se trošili lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav, lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, zatim oni koji djeluju na živčani sustav te koji djeluju na krv i krvotvorne organe. Sličan je redoslijed bio i ranijih godina. Glavne skupine koje su imale značajniji porast potrošnje u odnosu na 2021., lijekovi koji djeluju na koštano-mišićni sustav s povećanjem od 15,4%. Slijede lijekovi za liječenje sustavnih infekcija s povećanjem od 15%, lijekovi koji djeluju na respiratorni sustav (14,3%) te lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari s povećanjem od 10,2%.
Lijek s najvećom potrošnjom u 2022. godini prema DDD/1000/dan je vitamin D kolekalciferol, drugi je inhibitor HMG KoA reduktaze, atorvastatin, treći je inhibitor protonske crpke pantoprazol, a četvrti je inhibitor agregacije trombocita acetilsalicilna kiselina.
Uzimajući u obzir prvih 25 lijekova po potrošnji, značajno veću potrošnju imali su ibuprofen (31%), folna kiselina (26%), vitamin D - kolekalciferol (16,6%), perindopril, amlodipin i indapamid (16,2%) te inhibitor protonske pumpe esomeprazol (9,9%).
Kombinirani lijekovi koji su se uvrstili u ljestvicu prvih 25 po potrošnji u DDD/1000/dan su: perindopril, amlodipin i indapamid; perindopril i amlodipin; perindopril i diuretici te tramadol i paracetamol.
Među prvih 25 lijekova po potrošnji, značajno manju potrošnju u DDD/1000/dan prošle su godine imali acetilsalicilna kiselina, ramipril i amlodipin. Smanjenje potrošnje navedenih lijekova iznosi između 4% i 8% u odnosu na 2021. godinu.
I u potrošnji pojedinih lijekova primijećeno je da je najveće povećanje potrošnje u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu imao vitamin D, koji je korišten u prevenciji i terapiji bolesti COVID-19.
Izvanbolnička potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u 2022. godini iznosila je 1.415,91 DDD/1000/dan (96,9% ukupne potrošnje), što je povećanje za 5% u odnosu na 2021. godinu, dok je, gledano financijski, iznosila ukupno 5.407.148.342 kuna (52% ukupne potrošnje), što je povećanje od 0,6% u odnosu na 2021. godinu.
Bolnička potrošnja lijekova u 2022. godini iznosila je 45,39 DDD/1000/dan (3,11% ukupne potrošnje), odnosno, gledano financijski, ukupno 5.002.716.528 kuna (48,1% ukupne potrošnje).
Povećanje bolničke potrošnje u odnosu na 2021. godinu iznosilo je 15,8%, dok je financijski potrošnja povećana za 11,2%. Raspodjela izražena u postocima između izvanbolničke i bolničke potrošnje slična je tijekom razdoblja od 2005. do 2022. godine s tendencijom većeg rasta bolničke potrošnje prema financijskim pokazateljima. Razlike koje postoje u odnosu potrošnje po dozama i financijske potrošnje u kunama (3,11% i 48,1%) mogu se pripisati činjenici da se izrazito skupi lijekovi dominantno propisuju u bolnicama te da mnogi od njih nemaju dodijeljen DDD (definiranu djevnu dozu), stoji u HALMED-ovom izvješću.
Omjeri potrošnje lijekova na teret HZZO-a i onih koji to nisu, te potrošnje lijekova na recept i bezreceptnih, slični su od 2005., otkad HALMED prikuplja podatke o potrošnji lijekova.
