Znanstvenici Britanskog antarktičkog istraživanja (BAS) izvijestili su da se najveći svjetski ledeni brijeg, poznat kao A23a, "brzo raspada" na nekoliko velikih komada, što izaziva zabrinutost zbog utjecaja na morske ekosustave i globalnu razinu mora. Ovaj megaberg, koji je nekoć težio gotovo bilijun metričkih tona i prostirao se na 3672 četvorna kilometra, sada se smanjio na oko 1700 četvornih kilometara, otprilike veličine Velikog Londona, piše CNN. A23a se odlomio od ledene police Filchner-Ronne na Antarktici 1986. godine i proveo je više od tri desetljeća zarobljen na dnu Weddellovog mora. Od 2020. godine oceanske struje odnijele su ga prema sjeveru, gdje je prošao kroz niz dramatičnih kretanja, uključujući nasukavanje na kontinentalnom šelfu Južne Georgije u ožujku 2025., prije nego što se ponovno oslobodio u svibnju. Andrew Meijers, oceanograf na BAS-u, objasnio je da ledeni brijeg slijedi snažan strujni mlaz Južne antarktičke cirkumpolarne strujne fronte (SACCF), koji ga vodi prema sjeveroistoku u tzv. "aleju ledenih brijegova". Prema Meijersu, A23a slijedi sudbinu sličnu drugim megabergovima, poput A68 i A76, koji su se također raspali u blizini Južne Georgije. Ipak, A23a je izdržao dulje u jednom komadu. Toplije temperature vode i početak južnog proljeća dodatno ubrzavaju njegovu fragmentaciju, a znanstvenici predviđaju da će se uskoro raspasti na komade premale za daljnje praćenje. Trenutno je titulu najvećeg ledenog brijega preuzeo D15a, koji mjeri oko 3000 četvornih kilometara i nalazi se uz antarktičku obalu.
Raspad A23a samo je dio šireg trenda gubitka leda na Antarktici, koji je posljedica zagrijavanja oceana i promjena u oceanskim strujama uzrokovanih klimatskim promjenama. Znanstvenici upozoravaju da bi povećana učestalost odlamanja ledenih brijegova mogla imati ozbiljne posljedice, uključujući porast razine mora i poremećaje u morskim ekosustavima. Tijekom posjeta A23a, istraživači s BAS-ovog broda RRS Sir David Attenborough uzeli su uzorke kako bi proučili utjecaj ogromnog ispuštanja hladne slatke vode na organizme na morskom dnu.
"Veliki ledeni brijegovi poput A23a mogu postati češći zbog globalnog zatopljenja, a razumijevanje njihovog utjecaja ključno je za zaštitu osjetljivih ekosustava Južne Georgije," izjavio je glasnogovornik BAS-a. Dok se A23a nastavlja raspadati, znanstvenici nastavljaju pratiti njegove fragmente i njihov put kroz Južni ocean. Istraživanja poput ovih pružaju ključne podatke o tome kako klimatske promjene utječu na ledeni pokrivač Antarktike i što to znači za budućnost planeta. Analiza uzoraka prikupljenih s A23a uskoro će pružiti dodatne informacije o ekološkim posljedicama ovog procesa.