Susjedna Slovenija u petak je prva u Europi proglasila kraj epidemije COVID-19, što je percipirano kao nagla i iznenađujuća odluka, no obrazložena je povoljnom epidemiološkom situacijom u zemlji. I u Hrvatskoj se već danima nastavlja pozitivan trend suzbijanja epidemije: već nekoliko dana u zemlji je samo po jedan novooboljeli, jučer su to bila dva pacijenta, čime je u 84 dana epidemije zabilježeno ukupno 2228 oboljelih i 95 preminulih. Testiranih je 54.820 od čega je 4,06 posto pozitivno.
Bez svakodnevnih presica
U bolnice ne stižu novi pacijenti, već se samo otpuštaju izliječeni – do jučer njih 738 (19), pa su trenutačno u bolnici 122 pacijenta od čega desetero na respiratorima. Već tjednima se postupno ukidaju do jučer rigorozne protupandemijske mjere. Od jučer su tako ponovno otvorena kina i kazališta i mogu se održavati koncerti, otvoreni su i bazeni te su mogući posjeti u domovima za starije, no i dalje uz držanje međusobnog razmaka, nošenje maski i higijenu ruku.
Nakon otvaranja trgovina, ugostiteljskih objekata i uslužnih djelatnosti, s terena nema informacija o eventualnim negativnim posljedicama toga, potvrdili su jučer u Nacionalnom stožeru civilne zaštite. Već je i Stožer prestao sa svakodnevnim konferencijama za novinare putem kojih komunicira detalje o koronavirusu s javnošću pa se postavlja pitanje je li sljedeći korak proglašenje kraja epidemije i kada bi on mogao uslijediti. – Formalno proglašavanje epidemije, pandemije ili njezina kraja u velikoj je mjeri politička odluka. U Hrvatskoj je broj oboljelih već dugo u padu i možemo se u određenoj mjeri opustiti, no ne smijemo zaboraviti da još uvijek nitko ne može znati kojom brzinom će se virus širiti tijekom ljeta i što će se dogoditi na jesen. U situaciji u kojoj smo gotovo u potpunosti otvorili granice, Hrvatska nije izoliran sustav i oprez je u svakom slučaju potreban, kako nam se ne bi dogodilo da se virus ponovo počne nekontrolirano širiti. Njemačke procjene su da bi za Hrvatsku bilo prihvatljivo do oko 2000 novootkrivenih slučajeva tjedno, a mi smo danas daleko ispod te razine. Dakle, bitno je paziti da ne dođemo na više od 200-300 novozaraženih dnevno, a formalno proglašavanje kraja epidemije je manje bitna stvar – navodi naš znanstvenik iz Genosa, prof. Gordan Lauc, redoviti profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.
Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, HZJZ ministru zdravstva predlaže okončanje epidemije, a konačnu odluku na ministrov prijedlog potom donosi Vlada. Odluka o kraju epidemije je epidemiološka procjena koja se postavlja na temelju više indikatora poput težine bolesti, transmisije, opasnosti bolesti, mogućnosti povratka bolesti u Hrvatsku i slično, izjavio je ranije ravnatelj HZJZ-a doc. Krunoslav Capak. A razmišljaju li o proglašenju prestanka epidemije?
– Razmišljamo, svaki dan, ali zasad još nije vrijeme za prekid. Još imamo bolesnih i još imamo ljudi na respiratorima. U trenutku kada ni u jednoj hrvatskoj bolnici ne bude više nijednog oboljelog od COVID-19 i kada se četrnaest dana zaredom virus ne bude prenosio unutar populacije odnosno ako se nitko u tom razdoblju ne zarazi cirkulacijom virusa unutar zemlje, pri čemu se ne uzima u obzir mogući importirani slučaj, bit će trenutak kada ćemo moći razmišljati o prekidu epidemije koronavirusa. Ne prije – jasan je Capak.
Čeka se i objava SZO-a
Kod nekih bolesti težih od COVID-19, primjerice poliomijelitisa, epidemijski uvjeti su stroži pa, primjerice, jedan oboljeli od poliomijelitisa znači da više tisuća ljudi nosi u sebi poliovirus i to je znak za epidemiju. Hrvatska se neće voditi gospodarskim interesima poput Slovenije, ističe Capak, pa neće okončati epidemiju samo zbog ekonomskih razloga. Vjerojatno je da će se prije hrvatske odluke oglasiti i Svjetska zdravstvena organizacija i proglasiti kraj pandemije, ali to ne mora nužno biti tako. Hrvatska, kao jedna od četiri zemlje u svijetu koje imaju najbolje epidemiološke pokazatelje, prema New York Timesu, kraj epidemije mogla bi proglasiti i prije SZO-a.
