Litva se usredotočuje na jačanje svoje sigurnosti kao odgovor na novu neizvjesnost u europskom sigurnosnom poretku. Za Litvu, članicu NATO-a i EU koja graniči s ruskom enklavom Kalinjingrad i Bjelorusijom, rat u Ukrajini nije bio daleki sukob. Bio je to upozorenje. Litva vidi rastuću prijetnju od Rusije u sljedećih tri do pet godina, prema riječima zamjenika ministra nacionalne obrane Karolisa Alekse. Kao ključne pokretače navodi rusko vojno jačanje, spremnost na upotrebu sile i ambiciju da preoblikuje europsku sigurnost.
Litvanske pripreme su izravan odgovor na te događaje. "Rusija je pokazala i volju i spremnost upotrijebiti vojnu silu kako bi ostvarila svoje ciljeve", rekao je Aleksa za Euronews, ističući Ukrajinu kao najjasniji primjer. Ovo se ne odnosi samo na Ukrajinu. "Ruski režim će upotrijebiti vojnu silu kao alat za promjenu europske sigurnosne arhitekture", poručio je. Ishod rata, bilo da se radi o prekidu vatre ili mirovnom sporazumu, utjecat će na stav Rusije. Ipak, Aleksa je rekao da Vilnius očekuje da će Moskva nastaviti jačati svoje snage duž istočnih granica NATO-a, uključujući i Kalinjingrad. Svi pokazatelji pokazuju "povećanje sukoba i ruske agresije" ako odvraćanje nije dovoljno snažno, dodao je.
Odvraćanje, prema mišljenju Litve, počinje vidljivom savezničkom prisutnošću. Od 2022. godine, aktivnost NATO-a u zemlji značajno se intenzivirala, a Sjedinjene Američke Države i Njemačka igraju središnju ulogu. Ključna prekretnica je odluka Njemačke da trajno rasporedi brigadu u Litvu do 2027. Aleksa je to opisao kao „ogroman politički i vojni signal“, pokazujući da je obrana Litve kolektivna odgovornost NATO-a, a ne samo nacionalna. "Ovdje se radi o obrani od prvog centimetra našeg teritorija", rekao je. "Zaista moramo kolektivno pokazati da ovo nije samo nacionalni posao svake države članice NATO-a, već je to doista kolektivni napor", dodao je.
Njemačke snage su već prisutne, dok Litva brzo nadograđuje svoju infrastrukturu kako bi olakšala misije i ugostila cijelu brigadu. Američke trupe također održavaju stalnu prisutnost, a drugi saveznici, uključujući Nizozemsku i Norvešku, doprinose kopnenim, zračnim i pomorskim snagama. Protuzračna obrana sada igra važnu ulogu. Litva gradi vlastite sustave, dok saveznici NATO-a rotiraju jedinice protuzračne obrane i borbene zrakoplove na kopnu kroz baltičku regiju. Na moru NATO nastavlja svoju baltičku misiju, uz napore Europske unije za jačanje zaštite kritične infrastrukture. Osim savezničke prisutnosti, glavni prioritet Litve je ambiciozno jačanje nacionalne obrane kako bi se osiguralo da je zemlja spremna i otporna na trenutne prijetnje.
Vlada se obvezala uspostaviti potpuno operativnu nacionalnu diviziju do 2030. godine, sposobnu za borbu uz NATO snage. Aleksa to identificira kao središnji stup modernizacije litavske vojske. Litvansko obrambeno planiranje sve se više usredotočuje na prijetnje koje ne dosežu otvoreni sukob. Kibernetički napadi, dezinformacije, sabotaže i drugi oblici hibridnog ratovanja smatraju se trajnim rizicima, ne samo od Rusije već i od njezinih partnera, poput Bjelorusije. "Već vidimo da se ove metode koriste", rekao je Aleksa. "Budući sukobi mogli bi započeti bez prelaska granica tenkovima", dodao je.
Kao rezultat toga, Litva ulaže u kibernetičku obranu, otpornost na informacije i borbu protiv dezinformacija kako bi društvo moglo odoljeti manipulacijama i poremećajima. Litva usko povezuje izgradnju svoje obrane s europskom i transatlantskom potporom. EU će osigurati značajan udio financiranja putem "sigurnih zajmova", što će Litvi omogućiti pristup do 6,3 milijarde eura do 2030. za oko 50 obrambenih projekata. Litva također očekuje dodatnu potporu putem obrambenih programa EU-a i sljedećeg višegodišnjeg proračuna bloka. Jednako važne, rekao je Aleksa, su regulatorne reforme usmjerene na jačanje europske obrambene industrije. Smanjenje birokratskih prepreka i ubrzanje proizvodnje ključno je ako Europa ozbiljno misli o odvraćanju. Vojna mobilnost ostaje još jedan prioritet. Brže kretanje trupa i opreme preko granica, često nazivano "vojnim Schengenom", izravno bi podržalo obrambene planove NATO-a na istočnom krilu.
Litva ostaje jedan od najjačih podupiratelja Ukrajine, izdvajajući najmanje 0,25% svog BDP-a za vojnu pomoć. Osim donacija, Vilnius radi na zajedničkim projektima obrambene proizvodnje s Ukrajinom i europskim partnerima. "Podržavanje Ukrajine je podrška našoj vlastitoj sigurnosti. Ukrajinski otpor je prva linija obrane za Europu", kazao je lekse za Euronews.
Litvanski dužnosnici naglašavaju da si Europa ne može priuštiti samozadovoljstvo. Glavni izazov je održavanje zamaha odvraćanja, čak i dok druge privlači samozadovoljstvo ili lažni osjećaj mira. "Ne želimo rat, Ono što želimo je odvraćanje", dodao je.
Otvori KEKS Pay
