Predstavljen je nacrt njemačkog Zakona o državljanstvu kojim bi se trebalo olakšati dobijanje dvojnog državljanstva, kao i dodjela državljanstva ljudima koji nisu iz Europske unije. Njemačka vlada predstavila ga je u srijedu. „Ova reforma pokazuje privrženost modernoj Njemačkoj", rekla je ministrica unutarnjih poslova Nancy Fraeser. O novom zakonu će se raspravljati u parlamentu i mogao bi stupiti na snagu ove jeseni, piše Deutsche Welle.
U novom zakonu predviđeno je da će imigranti koji legalno žive u Njemačkoj moći podnijeti zahtjev za državljanstvo nakon pet godina boravka te, ako imaju posebna dostignuća u integraciji, zahtjev mogu predati i nakon samo tri godine. Dosad je bilo da zahtjev mogu podnijeti nakon osam godina. Predviđeno je i da će djeca rođena u Njemačkoj od najmanje jednog roditelja koji pet ili više godina legalno živi u zemlji automatski dobiti njemačko državljanstvo. Također, imigranti stariji od 67 godina moći će polagati usmeni ispit njemačkog jezika umjesto pismenog, a bit će dozvoljeno i više državljanstava. Pravo na njemačko državljanstvo neće imati ljudi koji žive isključivo od državne pomoći kao ni ljudi koji su počinili antisemitska, rasistička, ksenofobična ili druga difamirajuća kaznena djela.
Fraeser je objasnila da reformu Zakona treba gledati u kontekstu opće revizije njemačkog Zakona o imigraciji koja je uglavnom usmjerena na poticanje dolaska dobro kvalificiranih radnika u Njemačku. Time se želi nadoknaditi veliki manjak radne snage na tržištu rada. „Moći ćemo privući najkvalificiranije ljude svijeta samo ako oni u dogledno vrijeme u potpunosti postanu dio našeg društva sa svim demokratskim pravima", rekla je Fraezer. Reformu je započela koalicija lijevog centra socijaldemokrata, zelenih i liberala. Koalicija je na vlast došla u jesen 2021. godine.
Promjenama se protivi opozicijska Kršćansko-demokratska unija (CDU), stranka desnog centra. „Njemačko državljanstvo je nešto veoma dragocjeno i s njim treba postupati vrlo pažljivo", rekao je predsjednik stranke Friedrich Merz u prosincu. I krajnje desničarska antiimigracijska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) također nije zadovoljna novim nacrtom. Zastupnik te stranke rekao je da „dvije trećine Nijemaca ne žele da se procedura dodjele državljanstva pojednostavi" i da se baš u to vrijeme događa „rasprodaja državljanstva".
Jedan od lidera Turske zajednice u Njemačkoj (TGD), Aslihan Jesilkaja-Yurtbai, smatra da su reforme došle „prekasno" za mnoge iz prvobitne generacije, „ali, bolje ikad nego nikad". Naime, veliki broj Turaka došao je u Njemačku tijekom 60-ih godina kada su zemlji bili potrebni strani radnici. Tadašnja Zapadna Njemačka potpisala je ugovore s nekoliko država o dolasku „gastarbajtera", uglavnom za nekvalificirane poslove u industriji. Procjena je da trenutno u Njemačkoj živi oko tri milijuna ljudi turskog porijekla te da njih 1,45 milijun još uvijek ima tursko državljanstvo.
Oko 14 posto stanovništva nema njemačku putovnicu što čini nešto više od 12 milijuna ljudi, a njih pet milijuna Njemačkoj živi već najmanje deset godina, navelo je njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova. Prošle godine je 168.545 ljudi podnijelo zahtjev za njemačko državljanstvo što je ispod prosjeka Europske unije. Dvojno državljanstvo u Njemačkoj mogli su imati samo državljani Europske unije i Švicarske, ljudi čija zemlja porijekla ne dozvoljava da se odreknu državljanstva poput Irana, Afganistana i Maroka, djeca roditelja koji imaju dvojno državljanstvo, izbjeglice kojima se prijeti progonom u njihovoj domovini te Izraelci. Njemačko državljanstvo brzo su mogli dobiti i Sirijci koji su u zemlju došli kao izbjeglice, a dobro su se integrirali. Prema navodima Saveznog zavodu za statistiku, u Njemačkoj trenutno živi oko 2,9 milijuna ljudi s više od jednog državljanstva što čini oko 3,5 posto stanovništva.
