Europa odgađa teške obrambene odluke u korist udobnosti i političke popularnosti, dok se u pozadini stvara nova vojna doktrina temeljena na robotima i umjetnoj inteligenciji, upozorava bivši vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ukrajine, general Valerij Zalužni.
Prema njegovim riječima, unutar NATO-a ne postoji jednak apetit za novom utrkom u naoružanju kakav pokazuje Rusija - ambiciju koju će, kroz ratno iskustvo, naslijediti i Kina, Iran te Sjeverna Koreja.
U svom članku za Eastern Flank Institute, Zalužni objašnjava kako se trenutno razvija temeljno nova vojna doktrina koja bi trebala biti dovršena do 2030. godine. "To će biti oružane snage robota, autonomnih sustava i umjetne inteligencije, kombinirane s iskustvom i postojećim doktrinama. Najvažnije, moći će proširiti svoje nove sposobnosti na potrebnu razinu", navodi Zalužni, prenosi Index.
"Ukrajina kupuje vrijeme Europi, no prava bitka tek počinje"
General ističe kako je jedan od glavnih propusta u pripremama za rat bilo odgađanje nepopularnih odluka radi kratkoročne popularnosti i ispunjavanja populističkih obećanja. Isti problem, tvrdi, sada je vidljiv i među europskim čelnicima. Ubrzavanje obrambene spremnosti u demokratskom društvu zahtijeva otvoren dijalog s javnošću.
"Tko će prvi pokrenuti ovaj dijalog - europske vlade ili ruska vojska - ovisi o nama i našim partnerima", kaže Zalužni, dodajući kako "za sada, Ukrajinci, boreći se za vlastiti opstanak, kupuju vrijeme svojim europskim susjedima."
Gradi li Europa doista novu sigurnosnu arhitekturu?
Zalužni je kritičan prema dosadašnjim naporima. "Unatoč bezbrojnim raspravama vođenim na raznim forumima u Ukrajini i Europi, te odgađanju novih paketa sankcija, u ovom trenutku imamo samo jedan programski dokument razvijen na europskoj osnovi", ističe on. Riječ je o dokumentu "Zajednička europska obrambena Bijela knjiga - Spremnost do 2030.", koji po prvi put naglašava potrebu za strateškom autonomijom Europe od SAD-a.
"Međutim, analizirajući ovaj dokument iz naše i europske perspektive, moramo zaključiti da deklarirana dodjela financijskih sredstava definitivno neće biti dovoljna za postizanje njegovog glavnog cilja", smatra Zalužni.
"Europa nije spremna odreći se oslanjanja na Washington"
Postavlja se i pitanje jesu li građani i političke elite država članica EU spremni dati prioritet obrani ako to znači smanjenje ekonomskog blagostanja. Trenutno se više od 60% europske nabave obrambene opreme obavlja u SAD-u. Zalužni naglašava da je EU stvoren s težnjom za mirom i stabilnošću, uz puna sigurnosna jamstva SAD-a i NATO-a, zbog čega sama Unija još uvijek nema jasne mehanizme obveze ni temelje za provođenje političke volje.
"Stoga će se provedba prijedloga predstavljenih u ovom dokumentu (Bijeloj knjizi) temeljiti na 'motivaciji' i 'ohrabrenju', bez uspostavljanja obvezujućih mehanizama", kaže Zalužni. Zaključuje kako će, unatoč velikim očekivanjima, europska sigurnost u praksi ostati ovisna o SAD-u.
"EU nema zajedničke vojne strukture ni zapovjedništvo"
Bijela knjiga do 2030. ne predviđa ključan cilj - stvaranje zajedničkih vojnih struktura unutar EU-a, kao ni tijela sposobnih da njima zapovijedaju. Zalužni navodi da se stvarne vojne sposobnosti mogu postići samo kroz jedinstven sustav transformacije u nekoliko područja: razvoj novih tehnologija, reforma obrambene industrije, prilagođena logistika, upravljanje procesima, strukture Oružanih snaga te doktrine za obuku.
Zbog nedostatka jasnog mehanizma odgovornosti, "razgovori o strateškoj autonomiji Europe od SAD-a su izrazito preuranjeni", tvrdi Zalužni. Zbog toga će vanjska politika EU ostati usmjerena na održavanje postojeće sigurnosne formule, sa SAD-om u središtu. Ipak, zajednički rad s EU-om omogućit će Ukrajini da podijeli ne samo svoju patnju, već i jedinstveno ratno iskustvo, što može pomoći zemljama članicama da ubrzaju poboljšanje svojih obrambenih strategija, zaključuje Zalužni.
Otvori KEKS Pay
