Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

BiH ostaje ne samo ustavna, nego i stvarna, povijesna i politička obveza Hrvatske

BiH ostaje ne samo ustavna nego i stvarna, povijesna i politička obveza Hrvatske, imajući u vidu obveze koje proizlaze iz Daytonskog sporazuma i činjenice da je hrvatski narod konstitutivan, a u praksi bi trebao biti i ravnopravan, kaže Grlić Radman
02. srpnja 2020. u 17:05 1 komentara 159 prikaza
Foto: pool/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman jučer je simbolički pred Brandenburškim vratima u Berlinu predao predsjedanje Vijećem EU njemačkom kolegi Heiku Maasu. Prvo hrvatsko predsjedanje obilježila je epidemija koronavirusa, zbog koje su u hodu promijenjeni neki prioriteti, ali i načini rada uvođenjem videosastanaka, no Hrvatska ga je uspješno privela kraju, što je jučer potvrdio njemački ministar.

U kakvom stanju predajemo EU Njemačkoj?

EU ostavljamo u vrlo uređenom stanju i Njemačkoj predajemo dosje koji će ona samo nastaviti. Glavni vanjskopolitički komentator Financial Timesa Gideon Rachman kazao je da je sve, i na globalnoj razini, bilo u sjeni pandemije, a mi smo ipak unutar EU i Hrvatske ostvarili svoje ciljeve. U jednom su trenutku temeljne vrijednosti Unije, integracija, solidarnost i multilateralizam, dovedene u pitanje jer se svaka država suočila s različitim intenzitetom širenja virusa. U takvoj situaciji pojavila se Hrvatska s iskustvom iz Domovinskog rata i znanjem upravljanja u kriznim situacijama, kad nakon prvotnog šoka krene adrenalin. Uspjeli smo se vrlo dobro organizirati, kako u Hrvatskoj tako i u EU, i zadržati jedinstvo i solidarnost, uz jako dobru komunikaciju s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i Europskim parlamentom.

Konkretno, što je postigla Hrvatska tijekom predsjedanja?

Na početku je sve teklo po planu – Hrvatska je vodila procese koji su išli prema uređenom Brexitu i osigurala suglasnost u Vijeću za početak i mandat pregovora o budućim odnosima. Potom je proglašena epidemija i napori su bili usmjereni na zaštitu sigurnosti građana. Vrlo brzo uspostavljen je Mehanizam za integrirani politički odgovor na krizu (IPCR). Ljudi su morali ostati kod kuće, ali štetu je trebalo nadoknaditi financijskim izdvajanjima i osigurati ne samo zdravstvenu sigurnost nego i normalan život. Vijeće kojim smo predsjedali postiglo je suglasnost o prijedlozima Komisije za ublažavanje posljedica krize poput programa potpore kako bi se sačuvala radna mjesta (SURE) te veće fleksibilnosti u korištenju strukturnih fondova. Dogovoren je i Instrument za hitnu potporu, usuglašeno je i aktiviranje odredbe o odstupanju od fiskalnog okvira, postignut dogovor o reviziji ovogodišnjeg proračuna kako bi se sva preostala sredstva učinila dostupnima za borbu protiv pandemije. Sazivali smo sastanke za sve situacije koje smo prepoznavali kao problematične i te teme stavljali na dnevni red Vijeća. Hrvatski ministri predsjedali su cijelom strukturom od 10 vijeća; za financije, poljoprivredu, transport, zdravstvo... Za svaku inicijativu ili program trebalo je osigurati konsenzus svih članica. Nije bilo jednostavno. Svaka je država zatvarala svoje granice, promet je bio zaustavljen, a trebalo je osigurati transportne koridore kako ne bi bilo posljedica za gospodarstvo. I u tome smo uspjeli. Usto, koordinirali smo konzularni odgovor o repatrijaciji 650 tisuća EU građana iz trećih zemalja.

Odblokiran je proces proširenja i Sjeverne Makedonije i Albanije. Održan je i videosummit u Zagrebu s temom europske perspektive zapadnog Balkana, što je agenda koja je od strateške važnosti za Hrvatsku, ali ne i za sve članice. Što će dalje biti s tim procesima kad u EU i nema apetita za proširenje?

Ne bih rekao da je proširenje napuštena ideja. Naprotiv, Njemačka je proširenje uzela kao jedan od zadataka, što samo potvrđuje činjenicu da smo bili u pravu. I u situaciji pandemije uspjeli smo nametnuti ideju proširenja skeptičnim zemljama. Želja za proširenjem postoji i ona je navedena u 20 točaka Zagrebačke deklaracije, u kojoj su navedene i obveze tih zemalja i njih će se procjenjivati po postignućima i provedenim reformama, usvojenim standardima i ispunjenim kriterijima. Usto smo uspjeli otvoriti zadnje poglavlje s Crnom Gorom. 

Kako u tom kontekstu stoji BiH?

BiH ostaje ne samo ustavna nego i stvarna, povijesna i politička obveza Hrvatske, imajući u vidu obveze koje proizlaze iz Daytonskog sporazuma i činjenice da je hrvatski narod konstitutivan, a u praksi bi trebao biti i ravnopravan. Imao sam intenzivne kontakte s akterima u BiH, u redovitoj sam vezi s kolegicom Biserom Turković. Pozdravio sam i dogovor između Bošnjaka i Hrvata o izmjenama izbornog zakona i izbora u Mostaru, što je pozitivan korak u smjeru ostvarivanja prava hrvatskog naroda na biranje vlastitih predstavnika na svim razinama.

Očekujete li da se tijekom ovog mjeseca postigne sporazum o Planu oporavka i otpornosti i koliko je vjerojatno da će Hrvatska zaista i dobiti predloženih 10 milijardi eura?

aše je očekivanje, kao i velike većine članica, da se dogovor postigne do ljetne stanke, na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu 17. i 18. srpnja. To je nužno kako bi se prijeko potrebna sredstva žurno i bez odgode stavila na raspolaganje državama članicama. O predloženom paketu pomoći za oporavak i idućem VFO-u još se vode pregovori, ali ne očekuju se znatne promjene predloženih iznosa ukupne pomoći jer su oni i rađeni prema potrebama, odnosno izloženosti pojedinih država, regija i sektora krizi.

 

  • Avatar BosnaArgentina
    BosnaArgentina:

    Zbog te vaše "obveze" smo i stigli do kuda smo stigli. Desetine kilograma opanaka će vjerojatno stići, kao pomoć, i ove godine a stvarno stanje oko " brige" za nas najbolje ilustrira wikiliks, US veleposlanik i Njonjo.