Kako bi spriječili odgodu općih izbora iduće godine, zastupnici SDS-a u državnom Parlamentu predložili su izmjene Izbornog zakona BiH kojim se njegove odredbe usklađuju s odlukom Ustavnog suda BiH, a vezano uz nazive općina, odnosno osnovnih izbornih jedinica u RS-u.

Neraspisivanje izbora

Formalno je neusvajanje tih zakonskih izmjena i jedini razlog zbog kojih bi opći izbori na jesen iduće godine mogli biti prolongirani, na što je prije nekoliko dana u intervjuu našem listu upozorio i predsjednik SIP-a BiH Stjepan Mikić. -To je zapravo jedini razlog zbog kojeg eventualno može doći do neraspisivanja izbora. Mi na to stalno upozoravamo, jer te odredbe Izbornog zakona BiH koje se odnose na tri višečlane izborne jedinice u RS-u za izbor zastupnika u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH i izbor člana Predsjedništva BiH iz RS-a nisu usklađene s odlukom Ustavnog suda BiH, odnosno nisu promijenjeni nazivi jednog broja općina. I sada je u Izbornom zakonu BiH tu praznina i dok se ona ne popuni i dok se ne izvrše zakonske izmjene, mi imamo prazninu i ne možemo raspisati izbore. Ja se nadam da će zakonodavac na vrijeme usvojiti zakonske izmjene, kazao je Mikić. Činjenica je da su izmjene Izbornog zakona o kojima je ovdje riječ tehničke prirode. Međutim, do njihovog usvajanja do sada nije došlo uglavnom zbog neslaganja bošnjačkih stranaka s izmjenom naziva općina u RS-u, ali i zbog želje da se usvoje cjelovite zakonske izmjene koje će uključivati i popravke vezano uz provedbu presude “Sejdić i Finci”. Iako Europa prijeti da neće priznati rezultate izbora koji budu provedeni po pravilima u koja nije inkorporirana presuda “Sejdić i Finci”, to vjerojatno neće utjecati na samo raspisivanje i održavanje izbora. Zbog toga, ali i očito ne baš velikih očekivanja od briselskih razgovora, iz SDS-a su odlučili samostalno djelovati i u parlamentarnu proceduru uputiti prijedlog izmjena Izbornog zakona koji se tiče isključivo naziva općina u RS-u.

Kamen spoticanja

Neizvjesno je kako će na to reagirati ostale parlamentarne stranke. Poznato je kako je europski demokratski strandard da se Izborni zakon ne mijenja u godini održavanja izbora. To znači da bi i ove, ali i sve druge promjene Izbornog zakona, trebalo u Parlamentu BiH usvojiti u iduća dva i pol mjeseca. Upravo bi ovo pitanje moglo biti novi kamen spoticanja u političkim odnosima na državnoj razini, jer će se polemike svesti na to tko želi, a tko opstruira održavanje izbora.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura