FOTO Odbio je preseliti tvrtku u Abu Dhabi, bio na rubu bankrota, a onda stigao do Bugattija
Od garaže i starog BMW-a do jednog od najpoznatijih imena svjetske automobilske industrije, poslovni put Mate Rimca obilježili su projekti koji su često na početku izgledali gotovo neostvarivo.
Danas vodi kompanije povezane s razvojem hiperautomobila i novih tehnologija, na čelu je Bugatti Rimca, a posljednjih godina velik dio pozornosti usmjerio je na autonomnu vožnju. Upravo se oko projekta robotaksija sada ponovno otvorilo pitanje ispunjavanja ugovorenih obveza i mogućeg povrata europskog novca.
Rimac je rođen 1988. godine u Livnu, a tijekom rata njegova se obitelj preselila u Njemačku. U Hrvatsku se vratio početkom 2000-ih te se nastanio u Samoboru. Još kao srednjoškolac pokazivao je velik interes za elektroniku i inovacije, a važnu ulogu imao je profesor Ivan Vlainić, koji ga je potaknuo na sudjelovanje na natjecanjima. Već kao tinejdžer imao je prijavljene prve patente.
Jedna od ključnih epizoda njegove poslovne priče počela je sa starim BMW-om E30. Nakon što je na automobilu stradao benzinski motor, Rimac ga je odlučio pretvoriti u električni trkaći automobil.
Projekt koji je u početku izazivao podsmijeh s vremenom je prerastao u automobil poznat kao „Green Monster“, kojim je postizao rekorde i dokazivao mogućnosti električnog pogona.
Rimac Automobili osnovani su 2009. godine, kada je Rimac imao 21 godinu. Počeci nisu bili jednostavni, a tvrtka je u pojedinim razdobljima bila na rubu opstanka. Jednu od važnih odluka donio je kada je odbio ponudu investitora iz Abu Dhabija koja je uključivala preseljenje kompanije na Bliski istok.
Kako bi financirala razvoj vlastitih automobila, kompanija je počela razvijati baterijske sustave, pogonske sklopove i druge komponente za velike svjetske proizvođače. S vremenom su stigle i velike investicije, među ostalima Porschea, Hyundaija i Kije, dok je kompanija iz malog tima izrasla u sustav s tisućama zaposlenika.
Velika prekretnica dogodila se 2021. osnivanjem kompanije Bugatti Rimac, čime je Rimac preuzeo vodeću ulogu i u razvoju jednog od najpoznatijih automobilskih brendova na svijetu. Njegova Nevera u međuvremenu je postala jedan od najpoznatijih električnih hiperautomobila te je rušila niz brzinskih rekorda.
Uz njegov poslovni uspon javnost je godinama pratila i privatni život. Katarinu Lovrić upoznao je još kao tinejdžer, a poznavali su se gotovo dva desetljeća prije nego što su se vjenčali.
Nakon dugogodišnje veze vjenčali su se 2021. godine. Prvo slavlje održano je u splitskoj Vili Dalmaciji pred tridesetak uzvanika, dok je nekoliko mjeseci poslije organizirano i crkveno vjenčanje u Livnu. Na slavlje na Livanjskom polju stigli su u žutoj Neveri.
Nakon tri godine braka objavljeno je da se par razvodi. Izvori bliski Katarini tada su za Slobodnu Dalmaciju tvrdili da iza prekida nije stajala treća osoba, već različiti karakteri i pogledi na život te da su se razišli bez svađe. Poslije se u medijima pojavila i informacija da Rimac ima novu partnericu, Valentinu Blažeković.
Rimac se posljednjih godina okrenuo još jednom ambicioznom projektu. Njegova kompanija Verne, ranije poznata kao Project 3 Mobility, razvija sustav autonomne mobilnosti, odnosno robotaksije. Projekt je trebao Zagreb svrstati među prve europske gradove s takvom uslugom.
No nakon isteka razdoblja provedbe projekta 31. kolovoza otvoreno je pitanje ispunjavanja svih ugovorenih ciljeva i sudbine europskog novca. Verne je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dosad povukao 89,7 milijuna eura predujma, dok je za cijeli projekt bilo odobreno oko 179,5 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Iz Vernea tvrde da su neki ciljevi već službeno potvrđeni, uključujući isporuku verifikacijskih prototipova potpuno autonomnih električnih vozila, provedena testiranja i donošenje propisa potrebnih za autonomnu vožnju.
Međutim, evaluaciju još čekaju tri važna cilja. Među njima su 50.000 besplatnih vaučera za autonomne vožnje za osobe s invaliditetom, proizvodnja autonomnih električnih vozila prilagođenih njihovim potrebama te uspostava potrebne specijalizirane infrastrukture.
Iz Vernea su prvi put jasno poručili da su spremni vratiti sredstva ako nadležna tijela nakon završne evaluacije utvrde da ugovorene obveze nisu u cijelosti ispunjene. Koliko bi novca u tom slučaju trebalo vratiti i hoće li povrata uopće biti, znat će se tek nakon završetka postupka.