Naslovnica Svijet

S novim šefom države Kina želi ekonomski prestići SAD i biti br. 1

Želi od juana stvoriti snažnu svjetsku valutu koja će se nositi s dolarom, ali mu za to treba Japan s kojim je Kina u sporu zbog otočića Senkaku
18. ožujka 2013. u 12:00 0 komentara 13 prikaza
'China's outgoing President Hu Jintao (front row R) and China's Communist Party Chief Xi Jinping arrive as delegates clap during the closing ceremony of the Chinese People's Political Consultative
Foto: Reuters/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

\"Postoje tri načina za mudro djelovanje: prvi je razmišljanje – on je najplemenitiji, drugi je imitiranje – najlakši, a treći je iskustvo – on je najgorči\", kazao je Konfucije, kineski filozof i socijalni reformator čija su učenja s prijelaza iz 6. u 5. stoljeće prije Krista ugrađena u temelje kineske državnosti i socijalne misli. S razvojem feudalizma tijekom dinastije Han njegova je filozofija instrumentalizirana za učvršćivanje carske vlasti. Koji će od ova tri puta odabrati novi kineski \"car\" Xi Jinping (59), novoustoličeni predsjednik najmnogoljudnije zemlje svijeta sa 1,34 milijarde stanovnika? Hoće li Xi Jinping imitirati svojega prethodnika Hu Jintaa (70) koji je u proteklih deset godina od Kine napravio drugu najmoćniju ekonomiju svijeta?

Željeznica motor rasta

Kako će se Xi, kojega su prozvali \"crvenim princom\", nositi s opasnostima koje krije u svijetu jedinstveni ekonomsko-politički model, kineska mješavina komunizma i kapitalizma – \"komunitalizam\". To je sustav paradoksa – s jedne je strane komunistička Kina u proteklih 10 godina u socijalne, obrazovne i zdravstvene programe iz proračuna dala 2,6 bilijuna dolara, dok je istovremeno, otvarajući svoju ekonomiju slobodnom tržištu, stvorila 23 dolarska milijardera – kapitalista od kojih su gotovo svi članovi Partije.

Xi Jinping sin je Xi Zhongxuna, jednog od utemeljitelja ratne komunističke gerile na sjeveru zemlje, kojega je Maov režim smjestio u zatvor. Mladi Xi u adolescentskoj dobi poslan je na selo na društveni preodgoj seljacima, gdje se bavio uzgojem svinja. Nakon nekoliko mjeseci je pobjegao, uhićen je i poslan u radni logor. U Komunističku partiju ušao je 1974., na čiju je preporuku 1975. primljen na prestižno pekinško sveučilište Tsinghua gdje je postao inženjer kemije. Guverner pokrajine Fujiana postao je 2000., a zatim šef KP-a u Zhejiangu. Istaknuo se bespoštednom borbom protiv korupcije. Brzo je napredovao, a kad je 2010. imenovan potpredsjednikom moćne središnje vojne komisije, postalo je jasno da će biti nasljednik Hu Jintaa. Prethodnik Xi Jinpenga Hu Jintao na mjesto predsjednika Kine ustoličen je 15. studenog 2002. i od tada je Kina doživjela pravi gospodarski procvat. Jintaove brojke zbilja su impresivne – sagradio je tisuće i tisuće kilometara željezničkih pruga, desetke tisuća novih prometnica, građevinarstvo je eksplodiralo, a postali su i tehnološka i vojna sila sa sve snažnijom mornaricom i zrakoplovstvom.

Željeznica je industrija koja je postala motor ekonomskog rasta Kine. Samo prošle godine Jintao je u promet pustio 4000 km novih željezničkih pruga – otvorena je najduža linija superbrze željeznice na svijetu duga 2298 km (Peking – Guangzhoua), s prosječnom brzinom od gotovo 190 kilometara na sat, a puštena je i željeznička pruga Qinghai – Tibet. Kina sada ima 9300 km pruga za superbrze vlakove. Uz željeznice je rastao i građevinski sektor – u pustopoljinama su nikli potpuno novi gradovi u koje se svakoga dana slijevaju deseci tisuća ljudi sa sela. U proteklih deset godina urbanizirano područje s manje od 40 posto poraslo je na više od 50 posto. Broj automobila više se nego udvostručio sa 40 milijuna na 100 milijuna. Vojni budžet rastao je godišnje kao i ekonomija – oko 10 posto – tako da je sada dostigao gotovo 90 milijardi dolara.

\"Ugušit će se u rastu\"

No taj golemi ekonomski rast Kine donio je i velike probleme. Najveći je zagađenost. U Pekingu i drugim većim kineskim gradovima zbog smoga se često ne može izići na ulicu – udisanje zraka ima isti učinak kao da se popuši kutija cigareta. Stoga gradske vlasti ponekad obustave proizvodnju u tvrtkama koje su najveći zagađivači. U Kini je zabilježeno onečišćenje smogom od 0,155 miligrama po kubičnom metru – osam puta više nego što je dopušteno u EU. Stoga neki upozoravaju da će se Kina i doslovno \"ugušiti u svojem rastu\". Prvi zadatak novog kineskog predsjednika Xi Jinpinga morao bi biti zaštititi okoliš, ali tada prijeti usporavanje gospodarstva čime neće moći ostvariti svoj glavni cilj – sustizanje Amerike do kraja svog mandata 2023.

Xi najavljuje da će nastaviti ekonomski put prethodnika Hua. U fokusu će zasigurno biti odnos sa SAD-om jer već dulje vrijeme traje nevidljivi cyberrat u kojemu se Amerika i Kina uzajamno optužuju za ekonomsku špijunažu. Analitičari su uvjereni da će Xi trgovinu usmjeriti prema Aziji i zemljama u razvoju, a Zapad ostaviti po strani. Prva putovanja u inozemstvo planira u Rusiju i Afriku (Južna Afrika, Tanzanija i Kongo). Time jasno poručuje: Rusija i gospodarstva u nastajanju važniji su za Kinu nego SAD i EU. Njegov je cilj od juana stvoriti svjetsku valutu koja će se moći nositi s dolarom, a to može samo u savezu s Japanom (s kojim je Kina u sporu zbog otočja u Pacifiku), Rusijom, Indonezijom, Korejama... Novi šef države najavljuje se kao \"križarski borac protiv korupcije\" koji KP-u želi vratiti skromnost iako ga optužuju da je i sam \"truli bogataš\". Mnogi Kinezi polažu velike nade u novog predsjednika: Xi obećava \"politiku inovacija\" i \"transparentnost\" kao nekad Gorbačov u Rusiji.

O tome će opet suditi Konfucije, ali tek za 10 godina, kada se bude birao novi kineski predsjednik.

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.