Za više od polovine mladih bračnih parova u Bosni i Hercegovini kupovina stana je nemoguća misija. Sretnici koji imaju zaposlenje, a njih je, kada su u pitanju mlade osobe, manje od polovine; za četvorni metar stana moraju izdvojiti u prosjeku dvije svoje mjesečne plaće. Prema službenim podacima, prosječna neto plaća je nešto veća od osamsto maraka, dok je prosječna cijena četvornog metra u 2011. bila oko tisuću i pol maraka, a ovisno o lokaciji, cijene dosežu i do dvije ili dvije i pol tisuće maraka u središtu gradova.
Nepovoljni krediti
Posegnu li pak za kreditima moraju muku mučiti s traženjem jamaca, a kada ih nađu, morat će bankama vratiti dvostruku vrijednost od podignutog iznosa. Naime, Bosna i Hercegovina je na vrhu europske ljestvice po kamatnim stopama na kredite. Promatrano u regiji, BiH je pravi rekorder po kamatnim stopama na stambene kredite. Ako je to neka utjeha, prosječnu kamatnu stopu od 9,7 posto, osim BiH, ima i Makedonija. Kamate na stambene kredite u Crnoj Gori iznose 9,2 posto u Srbiji (8,3 posto), Hrvatskoj (7,2 posto) i Rumunjskoj (8,2 posto); a znatno su veće u odnosu na Sloveniju (3,9 posto) i Njemačku (3,2 posto... Čak i ako je prosječan mladi bračni par u mogućnosti vraćati kredit za stan nerijetko se prepriječi problem oličen u nemogućnosti podizanja kredita, pogotovu onih povoljnijih, jer veliki broj mladih ljudi radi u tvrtkama s nesigurnim i niskim primanjima, ali i u nevladinom sektoru, te ne spadaju u grupu poželjnih klijenata za stambeni kredit. Osim toga, prepreke do kredita su i jamci i hipoteka, da ne govorimo o cijeni stanova.
Visoki rizici
Postavlja se pitanje: kako riješiti stambeni problem mladih ljudi s nižim primanjima, odnosno može li prosječan bračni par u BiH vraćati kredit za stan, čak i ako oboje rade? Slična situacija je kod gotovinskih kredita čija prosječna kamatna stopa prešla je 10 posto, a visoke su kamate za kupovinu automobila, namještaja i druge. Više kamatne stope bh. bankari, uglavnom, “pravdaju” povećanim političkim rizikom i nižim kreditnim rejtingom u odnosu na susjede. Bh. građani, dakle, zbog “političkog rizika” i kreditnog rejtinga, a ne zbog inflacije i smanjenja tržišne vrijednosti novca, što je uobičajeno, plaćaju skuplje kredite nego ostali, iako svi parametri govore da je inflacija u Hrvatskoj, i ostalim zemljama regije, već godinama i dosta viša nego u BiH.
