Organizatori susreta XI. mostarske subote su Katedra za psihijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Klinika za psihijatriju SKB-a Mostar u suradnji s Udrugom psihijatara BiH i Liječničkom komorom HN županije.
Kako su u pozdravnim govorima istaknuli doc. dr. Miro Klarić i doc. dr. Dragan Babić, ovogodišnja Psihijatrijska subota u Mostaru odvija se u ususret obilježavanju 50. godišnjice djelovanja psihijatrijske službe u Mostaru. -Stres i psihotrauma nezaobilazni su pratitelji našega života. Psihotrauma najčešće određuje puteve čovjekove sudbine, kazao je akademik Slobodan Loga u uvodu simpozija.
Prof.dr. Miro Jakovljević, šef Klinike za psihijatriju KBC Zagreb i pročelnik Katedre za psihijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru govorio je o psihotraumi i medicini stresa u kontekstu sadašnjeg stanja i perspektiva. Kazao je kako danas oko pojma, primjerice, PTSP-a ima jako puno dvojbi i različitih mišljenja, poput onog da je PTSP neizlječiv, dok druga mišljenja kažu suprotno. Kod bolesnih od PTSP-a prošlost je uvijek prisutna, progone ih sjećanja, a ono što se nekad dogodilo ostaje zamrznuto u pamćenju. O našoj sposobnosti da se nosimo s psihotraumom, ovisit će i ishod liječenja. PTSP je, zapravo, kako kaže dr. Jakovljević, normalna reakcija na abnormalnu situaciju. Osobe s dijagnozom PTSP-a imaju sindrom ogorčenosti, koji se javlja, kako to dr. Jakovljević pojašnjava, kada sustav za primjenu životnih mudrosti u mozgu ne funkcionira. Doc. dr. Dragan Babić kazao je da je PTSP poznat od najranijih vremena do danas, a o tome su još, u svojim djelima, pisali Homer, Shakespeare, Krleža… S. Freud je 1921. definirao traumatsku neurozu, a nakon 1. svjetskog rata javljaju se pojmovi – shell shock, combat neurosis. Drugi svjetski rat donosi “vojničko srce“, sindrom koncentracijskih logora, ratnu neurozu, a nakon vijetnamskog rata pojavljuje se i vijetnamski sindrom. O PTSP-u se govori unatrag 30-ak godina, ali je on unatrag 20-ak, gotovo nepoznat ovdašnjoj stručnoj javnosti. PTSP je multisustavni poremećaj, a dokazi tomu su i to što su kod tih bolesnika zabilježeni - povišen tlak, povećana kožna provodljivost, ubrzani srčani otkucaji. Neki znanstvenici tvrde da su i sve bolesti psihosomatske i da ne postoji niti jedan zdravstveni problem koji ne pogađa i dušu i tijelo. - U posljednje vrijeme, “zahvaljujući“ ovakvom tempu života, sve je više posljedica stresa. Sada smo sigurni da će tek novo doba i nove spoznaje dati odgovore na nejasnoće o PTSP-u, kazao je doc.dr. Babić.
