Posavski abonos - drvo koje piše povijest

Dr. sc. Tomislav Dubravac u Zagrebu ukazao je na predavanju na važnost pronalaska abonosa

Replike prastarih zdjela u abonosu

Abonos je iznimno važan i u proučavanju klimatske prošlosti Zemlje i čovječanstva

Staro drvo abonos je najznačajniji prirodni resurs Posavine

Nakon projekta 
VIOR (suradnja Orašja
 i Vinkovaca), koji financira EU iz IPA fondova, otvorena su vrata za druge projekte u suradnji s drugim zemljama

Iz rijeke Save u Posavini vade abonos, drvo staro 8000 godina

Od bogate tradicije i uspjeha u sportu do drevnoga abonosa

Nakon inženjera, direktora, načelnika općine i profesora, želio sam radni vijek završiti onime što najviše volim - zanatom

Najljepši i najvrjedniji proizvodi rade se od abonosa, drva pronađenog u koritu rijeka Save i Bosne starog dvije-tri ili više tisuća godina. Tehnologija vađenja ovog drva iz korita rijeke složena je i zahtijeva mnogo vještine da se drvo izvadi, osuši i pripremi za izradu namještaja i suvenira. Ponekad se vadi s dubina od osam do deset metara. Tamnosmeđe je i crne boje pa se često naziva "crni dub". Godovi ovog hrasta ispisuju daleku povijest Bosanske Posavine

Prof. Jelušić otkriva nam detalje: Stari hrast novi život počinje i u – Hercegovini

Na izložbi će biti predstavljeno 60-ak ručno izrađenih posuda - zdjela s arheoloških lokaliteta na području Bosanske Posavine iz doba kostolačke i vučedolske kulture, izrađenih od fosiliziranog hrasta lužnjaka - abonosa čija je starost istovjetna tim kulturama

U Orašju se čuvaju dokazi da su mamuti nekada živjeli u BiH

Posavsko povijesno i kulturno blago pohranjeno u vitrinama Muzeja posavljaci čuvaju s ljubavlju

U muzeju je pohranjena arheološka, povijesna, sakralna i etno zbirka, zbirka fosila te knjižnica koja je prošle godine u cijelosti završena sa 10.700 vrijednih naslova posloženih u vrijednim policama od višestoljetnog drveta abonosa, ističe ravnatelj Jozo Jezerčić