“Kataklizma, najkraće rečeno. Za mjesec dana mladi krumpir trebalo bi kopati, a prema pouzdanim procjenama 30 posto nije posađeno. Ono što je posađeno, ili je odnio mraz, ili ne može niknuti. Nema sunca! Sve se sastalo. Ovakvo vrijeme nije dobro nikome, a ne samo poljodjelcima, od pčelara do stočara”, ističe Dubravko Vukojević, predsjednik Udruge poljodjelaca ZH županije.

Kasni dosta toga

“Poljoprivreda nije egzaktna znanost, nego posiješ, a ne znaš hoće li niknuti“, započinje Marijan Brajković, direktor PZ “Matica” iz Višića. “Kasni dosta toga, dosta plastenika nije posađeno zbog podzemnih voda. Podzemne vode, obilne kiše, velika vlaga u plastenicima, ljudi su prisiljeni čekati isušivanje zemlje što pomiče rokove. Situacija u Svitavi i uz rijeku Krupu u Dračevu još je gora, značajne površine su poplavljene. Imali smo blagu zimu sa samo nekoliko mrazeva, što je pogodovalo štetnicima. Godina će sigurno kasniti, jer ni zasađeno povrće zbog malog broja sunčanih dana ne može rasti. Situacija je gora nego prije mjesec dana, visoki su i Neretva i Hutovo blato, ‘provlačimo se’ od velikih poplava vjerojatno zahvaljujući boljoj koordinaciji elektroprivreda, ali to je za poljoprivrednike slaba utjeha“, ističe Brajković. Sudeći prema riječima Željka Prce, tehničkog direktora čapljinskog Agroherca, najvećeg proizvođača hrane u Hercegovini, u najboljem su položaju vinogradari. “Na lozi ove vremenske prilike ne bi trebale ostaviti traga, naravno ako je blagovremeno orezana, ako nije onda su to već sami po sebi problemi koje imamo u voćarstvu. Zbog raskvašenog zemljišta ne može se adekvatno obaviti prvo zaštitno prskanje, jedna od posljedica mogle bi biti npr., ‘isflekane’ nektarine… Mraz polovinom ožujka pričinio je štete na ranom voću, a ohrabrujuće je samo što će se snijeg, ako ne bude novog, otopiti, čime se smanjuje mogućnost od kasnih mrazeva“, podvlači Prce. “Katastrofa! Katastrofa! Katastrofa! Ja mislim da će posađeni krumpir u zemlji istruliti”, ističe Dobroslav Bukmir, predsjednik Seljačkog saveza Federacije te dodaje: “Javljaju, do kraja tjedna će biti kiša, čak do kraja mjeseca. Teško je zamisliti što to za poljoprivredu znači. Tko je posadio odnio mu led, a tko bi želio saditi, ne može u raskvašenu zemlju. Ljudi su zbunjeni, ne znaju šta bi. Uložili su novac, a sada ne mogu raditi. Lubenica bi se trebala saditi početkom idućeg tjedna, a ljudi ne mogu niti postaviti foliju, nego ni doći do zemlje. Kažem, godina je katastrofa, a da druge nedaće ne spominjem“, naglašava Bukmir. Dakle, već je nekoliko stvari sigurno – godina će kasniti, zasadit će se sigurno manje od plana, posebice kad je riječ o dugogodišnjim nasadima - vrijeme ne dopušta, zbog blage zime štetnika će biti više nego obično… Ove izravne štete od vremenskih (ne)prilika potiču neizravne – kasnija proizvodnja – manji prinosi, niže cijene… Proizvođače mladih krumpira pritiskaju i rokovi, poslije 1. srpnja neće biti izvoza u Hrvatsku itd. Moglo bi se reći već dovoljno razloga da se, kako reče Vukojević, već sada proglasi stanje elementarne nepogode.

Štetnost uvoznog povrća

Stanje je katastrofalno i u RS-u gdje su hladno vrijeme i velika količina oborina odgodile početak proljetne sjetve, a vrijeme neće biti naklonjeno ni do polovine travnja. Zbog zakašnjele sadnje i najvjerojatnijeg manjeg uroda, građani se okreću uvoznom povrću. Iz Udruženja potrošača BiH upozoravaju da je rano voće i povrće pristiglo iz toplijih krajeva plantažni proizvod dobiven industrijskim uzgojem što podrazumjeva i upotrebu pesticida i kemikalija za ubrzan rast, što na kraju može biti štetno za krajnje potrošače. Zbog cjelokupne situacije postavlja se pitanje kada će i hoće li država reagirati te pomoći domaćoj poljoprivredi?!

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura